Hoće li svih 17 članica eurozone ostati na okupu ovisi ponajprije o tome hoće li Grčka uspjeti držati tempo u izvršavanju preuzetih obveza, što je glavni uvjet za dobivanje zajmova pomoći. Većina čelnika eurozone smatra da će eurozona morati nastaviti s 16 članica, iako silno žele da se društvo ne ospe jer bi svi bili na velikom gubitku. Ako euro napusti Grčka, nameće se pitanje tko je sljedeći? Portugal? Španjolska? Italija?...
Ekonomisti su još manje optimistični od političara, piše Banka magazin. Nedavno provedeno istraživanje Reutersa govori da 14 od 20 ekonomista predviđa kako zajednička valuta neće preživjeti u sadašnjoj formi i savjetuju kompanijama da se počnu pripremati za najgori ishod.
GlaxoSmithKline, Vodafone, TUI... svi pripremaju scenarije
Tako su stratezi mnogih kompanija i počeli s izradom scenarija kako bi svijet mogao izgledati u slučaju raspada eurozone ili napuštanja neke od članica. U tome su najaktivnije kompanije zemalja Europske unije koje nisu u eurozoni, posebno one iz Velike Britanije i Danske.
Iz farmaceutskog giganta GlaxoSmithKlinea izjavili su kako poduzimaju planove s ciljem optimiziranja svojih operacija u slučaju da neka zemlja napusti eurozonu. "To uključuje pripreme za osiguranjene prekinutog novčanog tijeka potrebnog za nastavak operacija našeg biznisa", priopćili su nedavno.
Iz Vodafonea su izvijestili kako razmatraju svako tržište posebno, pa su u Španjolskoj već srezali tarife uzimajući u obzir slabost ekonomije i sve slabiju kupovnu moć potrošača. U slučaju najgoreg imaju i rezervni plan.
Ima i onih koji idu korak dalje i pokušavaju biti praktični u svakodnevnom poslovanju. Njemačka turistička agencija TUI, primjerice, priznala je da je od grčkih hotela tražila da potpišu nove ugovore koji se temelje na mogućnosti da Grčka napusti eurozonu. U tom bi slučaju TUI dobio jamstvo da hotelske vlasnike može isplatiti u novoj nacionalnoj valuti, drahmi, ili nekoj drugoj valuti koju bi uvele vlasti u Ateni.
Neke velike njemačke kompanije - Siemens, BMW, Daimler i Volkswagen - za zaštitu likvidnosti koriste mogućnost pohranjivanja novca u Europskoj središnjoj banci koja se smatra najsigurnijim utočištem u eurozoni. Simon Henry, glavni financijaš u RoyalDutch Shellu, javno je priznao da je kompanija "pomno odlučivala gdje uložiti 20 milijardi dolara u gotovini".
Najgore će biti lokalnim kompanijama
No, bez obzira na to koliko stranim kompanijama bilo teško, u slučaju da neka zemlja napusti euro nesumnjivo će najteže biti domaćim kompanijama. Najdelikatniji je problem otplata duga u eurima, koristeći devalviranu nacionalnu valutu. Dug bi ostao jednak, a vrijednost prometa u slučaju da se ostvaruje na domaćem tržištu naglo bi pala. Razlika je jedino u tome što bi kompanije iz zemalja eurozone koje napuste euro imale malo kompliciraniju pravnu proceduru.
Naime, stručnjaci smatraju da bi nastale brojne pravne, pa i financijske zavrzlame. Većina ugovora ne razmatra raspad eura i nije jasno što bi bilo s kreditima koji nisu predvidjeli tu mogućnost. Ono što se ipak čini prilično sigurnim jest to da bi i u ovom slučaju uglavnom stradale male i srednje kompanije. Velike kompanije ipak su u prednosti jer veći broj njih ima poslovne aktivnosti i izvan vlastite zemlje, pa dio prihoda osiguravaju u drugoj valuti i vjerojatno imaju resurse za provedbu rezervnog plana.
Štetne posljedice imale bi i javne financije svake zemlje koja razmatra mogućnost izlaska iz eura. Javni dug bi postao skuplji, to bi zemlju prisililo na rezanje potrošnje i investicija javnog sektora, što bi značajno umanjilo potencijale za stimuliranje potražnje. Usporedno bi pale i cijene dionica kompanija koje ovise o tom tržištu, što bi zauzvrat povećalo percipirani rizik ekonomije zemlje.
Nervozni su i hegde fondovi
Posljednjih su tjedana vrlo nervozni i hedge fondovi kojima se napuštanje eura jedne ili više zemalja čini sve izglednijim. Kako navodi Reuters, "modeliraju scenarije o padu vrijednosti europskih dionica za 50 posto, cijene nafte za 45 posto i zlata za 30 posto". Menadžeri iskopavaju stare programe koji su pokazivali ponašanje valuta poput drahme ili marke. Mnogi hedge fondovi već su smanjili izloženost prema imovini za koju smatraju da je u 'vatrenoj zoni' poput eura ili europskih dionica.
Slično je raspoloženje i na tržištu nekretnina. DTZ, tvrtka za konzalting u području nekretnina, navodi u svom godišnjem izvješću da se kompanije i ulagači globalno pripremaju za raspad eurozone u 2012. godini. Konzultantska kuća za markoekonomske analize iz Londona Capital Economics ustrajava na svom scenariju raspada eurozone, da će Grčka napustiti euro ove godine, a druge male ekonomije u 2013. godini.
S druge strane nedavno objavljenja studija istraživačkog tima švicarske banke UBS govori kako se raspad eurozone ipak neće dogoditi u skorijoj budućnosti, sve dok bude trajala suradnja Njemačke i Francuske.
