Ako prijedlog Vlade prođe, taj će porez plaćati sve banke osim onih koje 60 posto kredita plasiraju realnom gospodarstvu i malim tvrtkama. One banke koje povećaju kreditiranje tog sektora više od pet posto, mogle bi računati na manji porez, pa i njegovo ukidanje, piše Poslovni dnevnik.
Slovenski ministar financija Franci Križanič uvođenje nameta je opravdao prevladavanjem kreditnog grča koji šteti ekonomiji, a ne punjenjem proračuna, iako se od ove mjere očekuje 5 milijuna eura prihoda.
No, hrvatski stručnjaci smatraju da se potencijalni slovenski model kod nas ne može primijeniti. Naime, slovenska država financijski je pomagala najveću banku NLB, dok su banke u Hrvatskoj spašavale državu od bankrota.
"Država je tamošnje banke trebala dokapitalizirati, što njihovu situaciju čini bitno drugačijom. Tu mjeru ne možemo smatrati klasičnim porezom nego korištenjem poreznog sustava radi utjecaja na ponašanje banaka po sustavu mrkve i batine. Iako politički oportune, takve mjere ne mogu biti učinkovite jer bankari neće nuditi jeftinije kredite ako nema kvalitetne potražnje", ocijenio je analitičar Velimir Šonje.
I direktor Hrvatske udruge bankara Zoran Bohaček smatra da bi logično bilo pričekati rješenje Europske komisije koja planira oporezivanje financijskih usluga ili transakcija, ali ne aktive jer su štetni učinci preveliki.
Vezani članci:
arti-201104090188006 arti-201102150170006 arti-201102150032006 arti-201102150026006 arti-201102030485006
