Kad "vatreni" pobjeđuju, Hrvati troše, piše u nedjelju Jutarnji list, navodeći da su na dan pobjede protiv Kanade građani potrošili 382 milijuna kuna, piše u nedjelju Jutarnji list.
Hrvati su skloni povećano trošiti samo kad hrvatska reprezentacija na svjetskom prvenstvu u nogometu zabija golove, u suprotnom dosta teško posežu za novčanikom, pokazali su podaci koje je Jutarnji list prikupio od Porezne uprave.
Naime, tijekom tri dana na koja su "Vatreni" dosad igrali na SP-u u Kataru pojačana potrošnja u odnosu na isti dan tjedan ranije zabilježena je samo 27. studenoga, dok utakmice protiv Maroka i Belgije, kad je rezultat bio 0 - 0, čini se, nisu navijače motivirale na impulzivno ponašanje i mahnito trošenje.
Povećanje broja računa za 14, a iznosa za 11 posto
Prema podacima o fiskaliziranim računima, 27. studenoga, na dan kad je Hrvatska igrala protiv Kanade i uvjerljivo pobijedila zabivši čak četiri gola, sustav je zabilježio 3,9 milijuna pojedinačnih računa vrijednih ukupno 382 milijuna kuna, što je povećanje broja računa od čak 14 posto, a iznosa računa za 11 posto u odnosu na nedjelju tjedan prije.
Apsolutna potrošnja, doduše, bila je veća na dane kad smo igrali protiv Maroka (vrijednost računa tada je bila 645 milijuna kuna) i protiv Belgije (fiskalizirano je 658 milijuna kuna), no ako se to usporedi s potrošnjom na isti dan tjedan prije, vidi se da je na dane utakmica protiv Maroka i Belgije potrošnja zapravo bila manja, a izdan je i manji broj računa.
SP u Kataru se poklopilo s Black Fridayjom
Inače, prema podacima Porezne uprave, od koje smo zatražili i općenitu statistiku o potrošnji u prvih deset dana Svjetskog prvenstva te usporedbu sa Svjetskim prvenstvom u Rusiji 2018. godine, na prvu ispada da je natjecanje u Kataru financijski daleko izdašnije nego Prvenstvo prije četiri godine, ali su podaci, nažalost, neusporedivi zbog toga što se Prvenstvo u Kataru poklopilo s Black Fridayjom, koji zapravo generira najveći dio rasta potrošnje, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.
U prosincu ćemo potrošiti 17,5 milijardi kuna
Po blještavilu u dućanima i izlozima s kojima su se trgovci požurili nakon Svih svetih, reklo bi se da nam Božić svake godine dolazi sve ranije, piše u nedjelju Večernji list.
Grinča, koji bi barem malo “zakiselio” konzumerističko ludilo, nema ni na vidiku. A ono je, čini se, počelo već na Crni petak, koji se u nas prometnuo i u Crni studeni.
Trgovina na malo samo je na taj dan “ubrala” 16 posto više novca nego pretpandemijske 2019., ukupno 439 milijuna kuna, a u “crnome” tjednu vrtoglavih 2,5 milijardi, što je čak 29 posto više nego u istom razdoblju prije tri godine, ali i za oko 180 milijuna kuna više nego u božićnom tjednu lanjske godine.
A na krilima nešto većih plaća, više ili manje usklađenih s inflacijom, te mirovina, nešto većih božićnica i prigodnih neoporezivih nagrada poslodavaca koje su dijelu građana već na računima, potrošačka se groznica nastavlja. Ekonomski analitičari, futuristi i ostali poznavatelji prilika u trgovini kažu da je još prerano reći na kojoj bi se brojci mogla zaustaviti prosinačka računica Porezne uprave, no slažu se kako je sigurno da će biti veća od lanjskih rekordnih 17,5 milijardi kuna u svim djelatnostima.
Hrvatska gospodarska komora i ove se godine drži po strani s predviđanjima. No pita li se za osobno mišljenje predsjednika Udruženja trgovine HGK te čelnika križevačkog KTC-a Ivicu Katavića, i on smatra da će blagdanska potrošnja sigurno biti veća, prvenstveno zbog inflacije koja je prisutna čitave godine i u listopadu je iznosila 13,2, a kad je riječ o hrani i bezalkoholnim pićima, visokih 19,7 posto, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak Šajn.
