Gospodarski savjet Ive Josipovića nije zamišljen kao paralelna Vlada niti od njega treba očekivati nove, revolucionarne ideje koje će riješiti ekonomsku krizu u Hrvatskoj.
Predsjednik Ivo Josipović će od svojih gospodarskih savjetnika, doznaje Novi list u razgovoru s nekolicinom njih, moći samo čuti sve ono na što gospodarstvenici i ekonomski teoretičari već godinama u svakoj prilici upozoravaju Vladu: nema ekonomskog zaokreta bez provođenja korjenitih reformi.
"Nema tu nikakve prevelike mudrosti, predsjedniku ćemo reći isto što i premijerki, a razlika će se vidjeti samo u tome hoće li biti snage da se to konačno i učini. Najveći problem Hrvatske nije nedostatak ideja i znanje, nego nečinjenje", objašnjava predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak.
Tri stvari na kojima Kuštrak u ime poslodavaca već dugo inzistira, a predložit će i Josipoviću da za njih digne svoj glas, su ukidanje kriznog poreza i parafiskalnih nameta, te smanjenje PDV-a, pa čak i nekih trošarina.
"Za početak, bilo bi dobro da se ukine oporezivanje reinvestirane dobiti i tako stimulira pokretanje novog investicijskog ciklusa. Ukidanje kriznog poreza i smanjenje paraporeza i trošarina oporavilo bi privatnu potrošnju", navodi Kuštrak.
Prvi čovjek T-HT-a Ivica Mudrinić slaže se s Kuštrakom da je najveći problem gospodarske politike što svi savjeti ostaju mrtvo slovo na papiru.
"Želju predsjednika da formira gospodarski savjet vidim kao potez koji će pokazati da treba stvoriti široki konsenzus, pridobiti potporu svih bitnih čimbenika, pa i Predsjednika Republike, za provođenje onih poteza bez kojih nema iskoraka iz gospodarske krize", iznosi Mudrinić svoju viziju uloge predsjednikovog Gospodarskog savjeta.
Treba pristupiti izradi nove ekonomske strategije Republike Hrvatske, a prioritetno je da država već u sljedećih pola godine obznani što su njezini ključni infrastrukturni projekti i što namjerava raditi i poticati, kako bi se gospodarski sektor znao postaviti kaže Mudrinić.
Predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi smatra da na prvom mjestu treba kontinuirano inzistirati na nastavku beskompromisne bitke protiv korupcije i kriminala.
"Činjenica je da upravo korupcija odnosi Hrvatskoj, prema nekim procjenama, i do 15 milijardi kuna na godišnjoj razini. To je ogroman novac!", kaže Tedeschi. On se zalaže i za hitnu depolitizaciju velikih državnih monopola, poput Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda.
"Pod depolitizacijom ne mislim nužno na privatizaciju, nego na prekid prakse da se ključne pozicije u najvažnijim državnim tvrtkama dijele po političkom ključu. Tu se moraju dovesti sposobni menadžeri. Sramota je da te tvrtke, koje raspolažu nevjerojatnim bogatstvom, svi mi moramo financirati dotacijama iz proračuna umjesto da one svake godine pune državnu blagajnu", kaže Tedeschi.
Dio tvrtki u kojima država ima udjele, poput Croatia osiguranja, turističkog portfelja ili Podravke, trebalo bi, smatra Tedeschi, privatizirati brzo i transparentno, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201002190342006 arti-201002190267006
