Dakle, praktično je dvaput kažnjena jer su zatezne kamate svojevrsna kazna neplatišama.
Posljedica politike kažnjavanja devijacije su u sustavu, tj. kazne se lupaju i tamo gdje ne treba. Država kažnjava više nego prije, što je vidljivo iz proračunskih stavki ranijih godina te projekcije do 2016. Prihodi od kazni, piše Lider, rastu te se očekuje da će porasti s 526 milijuna kuna u 2012. na 588 milijuna kuna u 2016.
Nadmoć poreznika
Država planira do 2016. povećati proračun sa sadašnjih 113 milijardi kuna na 122,5 milijardi, a jedan od načina je i povećanje prihoda od kazni. I od poreza, naravno. Primjerice, kontaktirajući s poduzetnicima može se sve češće čuti da je došao neki inspektor u tvrtku te je rekao poduzetniku da nešto mora naći, a on neka se na to žali. Činjenica je da to nije najčešći način nastupanja poreznika, ali je činjenica i da se o tome danas mnogo više priča nego ranije, što znači da je pojava, ako još nije alarmantna, bar zabrinjavajuća. Pritišće li ministarstvo Slavka Linića poreznike da maksimalno iskoriste svoju nadmoćnu poziciju u odnosu na poduzetnike, teško je reći.
Poreznik u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jedan od Liderovih otvorenijih sugovornika, rezolutan je da nema usmenog naputka iz Ministarstva da se naplaćuju kazne tamo gdje ih nema. http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/inspektori-od-kazni-moraju-prikupiti-577-milijuna-kuna/
