Naime, nekretninski balon u Hrvatskoj danas čini gotovo 90 milijardi duga ili čak polovicu ukupnoga duga države. To je, prema Lalovcu, uzrok, ali i rješenje krize, piše HRT.
Postavljamo si pitanje jesu li ovi hrvatski vukovi s Wall Streeta i što napravili hrvatskoj ekonomiji od 2009. godini kada je kriza u Europi dosegnula vrhunac, a kod nas su se tek krenuli kockati s tim projektima. Jer ovo su zastrašujući podaci da je građevina i nekretninski biznis na današnji dan zaduženiji od cijele prerađivačke industrije, cjelokupnu trgovinu kad uzmete. Hrvatska je u krizi izgubila više od 100 tisuća radnih mjesta i gotovo cijeli jedan proračun, istaknuo je u radijskoj emisiji "Poslovni tjedan" zamjenik ministra financija Boris Lalovac.
Potvrdio je da će u sklopu Vladinih mjera oporezivati i na kamate na štednju, te da će porezna olakšica iznositi do 12 tisuća kuna. Rekao je kako je bilo nužno da se deficit smanjuje i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani.
Koju god mjeru pokušate uvesti, bit će nezadovoljnih. To je sasvim jasno, zato što predugo kriza traje, ljudi su nervozni, nemaju posla, depresija je jedna u cjelokupnom društvu i kod poduzetnika i kod potrošača, rekao je zamjenik ministra financija.
Prijedlog je komentirala i ministrica Anka Mrak Taritaš. Kaže da je s bankama u više navrata nastojala postići dogovor o stavljanju njihovih nekretnina u funkciju. No bez uspjeha jer su banke željele državi stanove prodati, a ne iznajmiti, pa je pregovore preuzelo Ministarstvo financija.
Došli smo do analize da ih uzmemo na leasing i da iz tog leasinga država omogući građanima da dođu do stanova. Riječ je o tri do četiri tisuće stanova koji bi bili u projektu najma, no negdje krajem siječnja jedna po jedna banka je odustajala i htjeli su zapravo državi prodati te stanove što je nama bilo apsolutno neprihvatljivo, rekla je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja.
