Proces restrukturiranja Hrvatske pošte počinje od prvoga dana 2013. godine kada ujedno nastupa i liberalizacija tržišta, a kako je najavljeno, potrajat će do 2018. godine. To znači da pošta ako želi opstati na tržištu mora izaći iz primarnog poštanskog biznisa, objasnio je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak.
Šalter države
"Mi bi htjeli postati šalter države prema građanima. To je naš cilj. Znači, ako ćete htjeti vaditi osobnu kartu, dođite u poštanski ured, tamo napravite zahtjev, to se napravi u MUP-u isto kao i do sada. Onda vam se pošalje obavijest doma i pokupite osobnu u poštanskom uredu", rekao je Premužak.
Dugogodišnji rezovi
Hrvatska pošta je u nezavidnom položaju jer u liberalizaciju ne ulazi sa stopostotnim udjelom na tržištu, već sa svega 66 posto. Osim toga kraj godine završit će s 27 do 30 milijuna kuna gubitaka, pa će osim već otpuštenih 2.000 radnika u zadnje tri godine iduće godine radne knjižice dobiti još najmanje 1.171. One koji ostanu, njih oko 9.500, očekuju daljnja rezanja. "Pregovarat ćemo prvo o smanjenju svih prava iznad plaće. Htjeli bi zadržati plaće dokle god to možemo", izjavio je Premužak. Predsjednica Hrvatskog sindikata pošte Jadranka Dumbović smatra da se reorganizacijom posla mogu barem djelomično spriječiti daljnja otpuštanja radnika.
Rasprodaja nekretnina
"U Hrvatskoj pošti u nekim segmentima sigurno nema višak zaposlenih već manjak", rekla je Dumbović. Osim dijela radnika, pošta će se riješiti i nekretnina koje su u centru gradova, kao što je to slučaj s Jurišićevom i Branimirovom u Zagrebu, tako što će ih dati u najam ili prodaju. Do 2015. u planu je otvoriti 400 milijuna kuna vrijedan sortirni centar koji će biti smješten na ulazu u Veliku Goricu.
