Hrvatska u četvrtak ulazi u društvo europskih rekordera po visini PDV-a. Riječ je Mađarskoj i bogatim skandinavskim zemljama. Povećanjem PDV-a s 23 na 25 posto očekuje se i porast cijena za 1,6 posto. Ipak, nekoliko proizvoda, koje će država oporezivati s 10 posto (ulja, masti, dječja hrana, šećer i voda), trebali bi pojeftiniti.
Na papiru jedno, u životu drugo
Tako bi to trebalo izgledati "na papiru". No, u praksi je nešto drugačije. Primjerice, Zagrebački holding tako već najavljuje 6 posto skuplje račune za vodu. Četveročlana zagrebačka obitelj već sad mjesečno za vodu plaća oko 400 kuna, dvostruko više nego što, na primjer, plaća za struju, koja zasad ostaje po starim cijenama. Lisnice će isprazniti i sve više cijene benzina koje su, prema ustaljenoj formuli, vezane uz barel nafte na svjetskim burzama. Rasplamsavanje sukoba na Bliskom istoku moglo bi tako gorivu, nakon PDV-a dodatno podići cijenu. Istovremeno, Vlada je poručila da alarma neće biti dok ta cijena ne dosegne 12 kuna.
Hrvatska drugi put u dvije i pol godine diže stopu PDV-a kao svoj najbolji odgovor na krizu i smanjenje poreznih prihoda. Vlada Zorana Milanovića tu je odluku opravdala poreznom preraspodjelom u korist gospodarstva, zbog čega će od 1. svibnja smanjiti stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto.
Veće i manje plaće
Situacija je ublažena promjenama u sustavu poreza na dohodak. Po tome će 750 tisuća zaposlenih od ožujka imati plaću veću za 60 do 80 kuna, ali zato će se oduzeti od 400 tisuća građana koji se naziva tzv. srednjim slojem.
Večernji list piše kako će veliki gubitnici posljednjih poreznih promjena biti i strani umirovljenici koji će poput domaćih plaćati porez na dohodak na mirovine veće od 3.400 kuna. Od četvrtka će se oporezivati i dividenda, a 12 posto poreza, uvećanog za prirez, privremeno će se obračunavati i malim dioničarima.
