Prije četiri godine, u svibnju 2007., mladi bračni par Ivan i Anja kupili su, u Zagrebu, svoj prvi i jedini stan, od pedesetak četvornih metara, dignuvši kredit u 'švicarcima'. S njihovim prosječnim primanjima, tadašnja mjesečna rata od 3.800 kuna bila im je, kažu, velika, no ipak podnošljiva.
Kredit u švicarskim francima podigli su uz vrlo povoljnu kamatu od 4,4 posto, daleko povoljniju od one koja se tada plaćala za kredit u eurima, no četiri godine poslije, njihova je rata, zbog porasta kamate od jednog postotnog poena i sve nepovoljnijih tečajnih razlika, porasla za gotovo 40 posto, na 5.300 kuna!
Ta je rata, ogorčeni su, sada nepodnošljiva! U međuvremenu su, dakako, stigla i djeca, trebalo je kupiti, opet na kredit, veći auto, zaredali su se troškovi vrtića i ostalih potreba koje se tiču djece, dok su značajno porasle i cijene hrane. Plaće su im, dakako, ostale gotovo nepromijenjene, piše Novi list.
"Razmišljali smo o 'prebacivanju' kredita u eure, ali bi nam u tom slučaju glavnica bila veća negoli je bila u početku kredita. Nije, međutim, stvar samo u tečaju, na koji utječu globalne prilike – najviše nam smeta činjenica što imamo kredite s valutnom klauzulom i što banke stalno bilježe ekstraprofit. Banke se same, dakako, neće odreći dijela svoje dobiti, a država, koja je njihov najveći dužnik, na to ih neće prisiljavati", ogorčeni su Ivan i Anja.
Kako dodaju, zanimljivo je kako je država prisilila dobrostojeće mobilne operatere na plaćanje dodatnog poreza od šest posto, no bankama neće učiniti isto jer je o njima ovisna.
Prema riječima Vjeke Peretića, kreditnog posrednika, švicarski je franak samo u zadnjih godinu dana, u odnosu na kunu, porastao za 19 posto. To je, kaže, bez obzira na blago spuštanje kamata kod nekih banaka, i dalje vrlo velik udarac za građane. Podsjeća da je gotovo 50 posto svih stambenih kredita vezano je uz CHF, što je jedan od razloga povećanog broja loših i nenaplativih kredita u bankama.
Vezani članci:
arti-201105230719006 arti-201105230362006 arti-201105030509006
