Gospodarski rast u Lijepoj našoj u 2019. godini bit će na istoj razini kao i lani. Tvrde to u Hrvatskoj narodnoj banci gdje su predvidjeli rast od 2,7 posto. Iako su skromniji od Europske komisije koja predviđa 2,8 posto, ekonomisti s kojima smo mi razgovarali smatraju kako BDP u 2019. ipak neće doseći niti toliku razinu. Procjene ekonomista kreću se oko 2,5 posto. Pritom i dalje ističu kako će sve ovisiti o vremenu i vanjskim okolnostima, a ujedno naglašavaju da su nam i dalje potrebne strukturne reforme koje Vlada ni ove godine nije učinila.
Jurčić: Na dnu smo s Bugarskom, a oni rastu više od nas
Ljubo Jurčić ( Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)
Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić tvrdi da se u idućoj godini neće ništa promijeniti i da će ona biti ista kao i ova, te da ćemo mahom ovisiti o onome što će se događati u Europskoj uniji. "U Hrvatskoj nije bilo nikakvih poteza koji bi utjecali na promjenu sadašnje situacije. Treba imati u vidu da je spontana stopa rasta unatrag nekoliko godina od 2,5 do tri posto i da se ostvaruje zahvaljujući vanjskim uvjetima", kaže profesor Jurčić dodajući kako će kod nas biti isto ako i u Europi bude isto.
"Uvoz će porasti, izvoz usporava jer mi i nemamo neke izvozne kapacitete. Uvoz će rasti jer su se ljudi oslobodili kredita i malo su se povećale plaće. Stopa rasta će biti praćena stopom rasta u Europi, turizmom koji se kreće od tri do četiri posto u Europi, cijenom nafte koja se kreće od 60 do 70 dolara i ne bi se trebala mijenjati. Kamatne stope neće rasti što se tiče zaduženja države jer mi smo ionako navikli na velike stope i ekonomija će ostati na istoj razini", nabraja profesor Jurčić dodajući kako ne očekuje rast veći od 2,5 posto. Takvu "prognozu" daje na temelju sadašnjeg stanja i u slučaju da ne bude radikalnih promjena. No, istodobno upozorava da ako se u Europi nastavi usporavanje gospodarskog rasta da kod nas on neće biti ni dva posto.
Na pitanje mogu li sami građani očekivati nešto bolji standard s obzirom na sitne preinake koje je Vlada napravila unatrag godinu dana, profesor Jurčić odgovara negativno. "Ništa od toga ne mijenja situaciju. Mi smo na dnu Europe s Bugarskom, a oni pritom rastu više od nas. Naša Vlada ima nekorektan odnos prema narodu i sve što su učinili, učinili su tek da nam bude malo udobnije na neudobnom dnu Europe, da nam bude udobnije u našoj neudobnosti. Zato ljudi i bježe iz države. Nije čudo da slavimo kad nogometaši zabiju gol jer ga Vlada nikako ne daje", zaključuje na kraju Jurčić.
Šantić: Vratili smo se u pretkrizni model, a mjere su izostale
Zdeslav Šantic (Foto: Luka Stanzl/PIXSELL)
I Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar OTP banke, mahom će se složiti s profesorom Jurčićem. I on predviđa usporavanje gospodarskog rasta i krajnji rezultat od 2,5 posto, a temelji ga mahom na vanjskom okruženju. Tu ipak upozorava na rizike kao što je Brexit te situaciju u Italiji koja bi se mogla nepovoljno odraziti i na nas. Prostor za rast ne vidi ni u domaćem turizmu, u koji svi gledaju kao u izlaz za hrvatske probleme. Za Šantića je tu ove godine prostor za rast manji nego prije, jer, kako kaže, konkurencija je jača, a naši kapaciteti su manji.
"Vratili smo se na pretkrizni model koji se zasniva na osobnoj potrošnji, a mjere su izostale. Najviše prilika vidim u korištenju EU fondova, no nužno je daljnje restrukturianje gospodarstva", kaže Šantić dodajući kako se na gospodarstvo negativno odražava stanje u brodogradnji i rizik Agrokora. Kad je riječ o inflaciji, Šantić kaže kako bi u 2019. mogla biti nešto niža i iznositi 1,4 posto, a kao najvažniji događaj u gospodarstvu mogao bi biti poduzimanje prvih koraka za ulazak u eurozonu.
Očekuje i daljnji pad nezaposlenosti koja je, kako kaže, rezultat nedostatka radne snage i iseljavanja. Na naše pitanje hoće li samim građanima ipak biti malo bolje, odgovara pozitivno. Pritom ističe kako se već sada vidi rast plaća koji će se morati nastaviti, jer će biti uvjetovan nedostatkom radne snage. Rast cijena će, pak, dodaje biti na razini u eurozoni.
Ipak, ističe da će Hrvatska i dalje kaskati za drugim zemljama te da će građani i dalje nastaviti iseljavati. "Kod nas je to iseljavanje bilo očekivano jer smo imali najveću stopu nezaposlenosti mladih koji ne odlaze samo zato što je stanje u gospodarstvu loše, nego i jer su izgubili vjeru u funkcioniranje institucija u zemlji te zbog problema stambenog zbrinjavanja. Oni često ne mogu podići kredit jer su zaposleni na određeno", zaključuje Šantić.
Lovrinčević: Još će 2019. biti laka, a onda kreće pogoršanje
Željko Lovrinčević (Foto: Zarko Basic/PIXSELL)
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u Zagrebu predviđa isto stanje kao i ove godine ili možda ipak nešto manji rast BDP-a i to od 2,6 posto. "Porezna reforma, smanjenje PDV-a te rast plaća u javnom sektoru pogurat će rast. Bit će tu i pokoji veći investicijski projekt poput Pelješkog mosta koji je sufinanciran novcem iz europskih fondova. Inflacija će biti izrazito niska. Uz dobru turističku sezonu i lijepo vrijeme, poput ovogodišnjeg zbog kojeg je ovo jedna od najpovoljnijih godina za poljoprivredu doći ćemo na isto", kaže nam Željko Lovrinčević.
Dodaje kako je neizvjesna situacija kada su u pitanju negativna kretanja u industriji ukazujući na probleme u brodogradnji, odnosno Uljaniku, smanjenje aktivnosti u rafineriji Sisak i stanje u Petrokemiji. "Industrija će biti vrlo problematična u idućoj godini", zaključuje dodajući kako Hrvatskoj prijete i potencijalne opasnosti kao što je negativan rezultat vezan uz arbitražu INA -MOL koji bi mogao imati veliki utjecaj na proračun.
Kad je u pitanju standard građana, Željko Lovrinčević kaže kako će se porast minimalne plaće pozitivno odraziti na njega, ali će staviti izazov pred djelatnosti s minimalnim plaćama. S obzirom na situaciju da nitko ne govori o tome da smo stigli do kraja tunela i da nas eto ondje konačno čeka baš snažno i sigurno svjetlo, pitamo ima li ga možda u godinama iza 2019., a odgovor koji željno iščekujemo nimalo ne ide u tom smjeru. "Nakon 2019. će doći do zaoštravanja na međunarodnom tržištu i 2019. godina će biti jedna od lakših. Nakon toga slijedi pogoršanje", zaključuje.
