"Nepošteno je da ljudi koji rade - rade više, a oni koji ne rade - ne rade uopće", riječi su kojima je ekonomski analitičar Ljubo Jurčić reagirao na vijest po kojoj Vlada razmišlja o ukidanju tri državna praznika u lipnju kao jednoj od mjera u borbi protiv krize. Naime, Jurčić smatra smatra da bi bilo bolje da Vlada poveća zaposlenost čak i za 2 posto, nego da ukine tri neradna dana.
Populistička mjera
"Ako gledamo proizvodnu funkciju, količina proizvodnje ovisi o mnogim faktorima. Ovisi o zemlji, o sektoru proizvodnje i o poduzeću. A ako to pogledamo s te strane, onda će ti praznici biti na zadnjem mjestu po utjecaju na proizvodnju. Kada netko zaposli sve kapacitete, ima suvremenu tehnologiju i pronađe sva tržišta na svijetu, onda može povećavati broj radnih dana. Budući da mi uz ove praznike imamo još 'malo' nezaposlenih, onda to za našu proizvodnju neće značiti puno", kaže Jurčić.
Pritom ističe kako bi se takva mjera Vlade građanima ipak na prvi pogled mogla činiti logičnom, te da će je Vlada zbog toga povući. A to bi tada, kaže, bio samo populistički potez.
Negativan učinak na turizam i uslužne djelatnosti. Pozitivan za proizvodnju?
Vladimir Ferdelji, pak, tvrdi kako bi takav potez Vlade imao i pozitivne i negativne učinke.
"Učinci bi trebali biti pozitivni, međutim sve treba staviti na papir i vidjeti isplati li se to i koliko. Negativno bi se to, pak, odrazilo na turizam i uslužne djelatnosti, jer će biti manje spojenih praznika pa će ljudi manje putovati i trošiti", komentira Ferdelji te dodaje da je za proizvodnju sjajno što će se ona povećati, ali da je pitanje postoji li tržište gdje se veći broj proizvoda može prodati.
Hrvatska u vrhu po broju praznika
Iako bi na prvi pogled zaista čovjek mogao pomisliti da će nam tri dodatna radna dana pomoći, čini se da stručnjaci takvu mjeru ne vide kao veliki doprinos u borbi protiv krize. Istovremeno, hrvatski građani kojima se obim posla ionako utrostručio, a sve na "račun krize" pa samim tim rade duže, a imaju iste plaće (što je jednako kao da su im se smanjile), mogli bi izgubiti tri dana odmora.
S druge, pak, strane, krajem prošle godine američki CNBC je objavio listu zemalja u kojima se radnici najviše odmaraju. Po toj listi Grci broje 12 dana praznika. U vrhu su još Francuzi i Šveđani s 11 državnih praznika, te Finci s 10. Hrvatska nije uvrštena, no sa svojih 14 praznika potukla bi i Grke.
Dodajmo svemu da prema procjenama poslodavaca svaki neradni dan znači gubitak u gospodarstvu od milijardu i 100 milijuna kuna.
