Dok je potpora oporbe premijerki Jadranki Kosor u najavi novih rezova u borbi s krizom bila očekivana, sa strahom se iščekuje reakcija branitelja, čije udruge o tome šute. No čini se da su bile zatečene viješću o rezanjima i njihovih mirovina.
"Bojim se da bi nam se moglo dogoditi kao i s izmjenama zakona za koje nas nitko ništa nije pitao. Mislim da ćemo reagirati svi zajedno, ali pričekat ćemo da nam netko službeno priopći namjere da se dira u naše mirovine. Nemaju samo seljaci kredite, i branitelji ih imaju", kaže jedan od predsjednika udruga.
No njegova reakcija ne znači da branitelji ne bi mogli izaći na ulice. Ta opcija spominjala se i prošlog ljeta kada su se dotakla prava branitelja.
Uz branitelje, dakako, novi rezovi trebali bi zahvatiti "povlaštene" radnike, čemu prigovaraju sindikati i umirovljenici.
"Tko ima pravo u isti koš trpati branitelje i saborske zastupnike s oboljelima od azbestoze ili s rudarima?", pita predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji u načelu pozdravlja svako smanjenje povlaštenih mirovina.
Velika su očekivanja i od uvođenja reda u sustav socijalnih primanja. U Ministarstvu zdravstva kažu kako je racionalizacija sustava socijalnih naknada već pripremljena, u sklopu programa PAL 2 iz 2007. i 2008. godine. Nije riječ samo o naknadama iz socijalne skrbi već o više od stotinu naknada koje daju i HZMO, HZZO te Ministarstvo obitelji i branitelja. Kad je riječ o pomoći za uzdržavanje, tzv. socijalnoj pomoći, nju u RH prima tek oko 96 tisuća korisnika, piše Večernji list. Ujedinjavanjem svih sustava u jedan, poručuju iz Ministarstva, doći će do dodatne uštede jer će se smanjiti troškovi obrade zahtjeva.
No kada Vlada postane racionalni poslodavac i dirne u prava radnika, na nogama bi se mogli naći sindikati koji neće dozvoliti da se prepolove regres i božićnice za 240.000 javnih i državnih službenika, što bi proračunu osiguralo dodatnih 650 milijuna kuna.
Prethodni članak:
arti-201003080863006
