"Rast od 1,2 posto je veći od očekivanja analitičara, pa čak i od naših očekivanja. Ono što mene posebno veseli je da je taj rast baziran na onom što je najvrednije, a to je industrijska proizvodnja; to je izvoz; potrošnja; rast investicija. Znači smjer kojem ide Hrvatska potvrđuje da sve mjere koje smo poduzeli u zadnje tri godine donose rezultate", kazao je Vrdoljak u izjavi za medije.
BDP Grčić: ubrzanje rasta BDP-a ukazuje na snažnu promjenu trenda u gospodarstva
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova BrankoGrčić kazao je u petak da rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,2 posto ukazuje na snažnu promjenu trenda u gospodarstvu te da će s tim dobrim rezultatom Vlada tražiti povjerenje građana za idući mandat.
"To su jako dobre vijesti. Unatoč činjenici da mnogi nisu vjerovali da se događa snažna promjena trenda u gospodarstvu, drugi kvartal završavamo s ovako visokom stopom rasta, pri čemu prije svega mislim u odnosu na ono što su ekonomski analitičari i drugi relevantni ljudi u državi projicirali. Dogodilo se to da je ta stopa i veća od toga", kazao je Grčić u izjavi za Hinu.
"U Vladi nas posebno veseli da su naše mjere konačno doprinijele da su sve komponente BDP-a su pozitivne. Nije više samo izvoz onaj koji doprinosi oporavku, ono što je najupečatljivije je velik doprinos osobne potrošnje, u velikoj mjeri determiniran našim poreznim mjerama kojima smo ljudima povećali plaće, a s druge strane, po prvi puta nakon izbijanja krize, nakon 2008. godine, pozitivan je doprinos i investicija. Najteži dio posla koji je bio pred Vladom, da potaknemo investicijski ciklus što kroz javni sektor, što kroz potporu privatnom sektoru, konačno je dao rezultate pa imamo značajan doprinos investicija u pozitivnom smislu u drugom kvartalu", istaknuo je Grčić.
Grčić: Rast eliminira sve kritike koje smo slušali
DZS je objavio da je među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,1 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.
"Stopa gospodarskog rasta od 1,2 posto je dobar znak. Ona praktički eliminira sve one kritike koje smo slušali da je oporavak na razini statističke greške ili da smo izašli iz recesije ali da su stope izuzetno male. Sada smo prošli tu granicu od 1 posto i mislim da je to znak da idemo dobrim putem", navodi Grčić.
Istaknuo je i da se puno očekuje u trećem kvartalu, zbog odlične turističke sezone.
"Zbog očekivanja o rastu prije svega turističke potražnje, a onda i ukupne potrošnje, očekujem jako dobar rezultat i na kraju trećeg kvartala ove godine", kaže Grčić.
Ocijenio je da je Vlada odradila dobru pripremu te donijela neke ključne mjere kao što su poticaji osobnoj potrošnji, investicijama te pojačanom korištenju EU fondova, istaknuvši pritom da je ono samo u prvih 6 mjeseci ove godine čak tri puta više nego u prvih šest mjeseci prošle godine, što je sve doprinijelo ovako dobrom rezultatu.
"U Vladi zatvaramo naš mandat i naš ciklus s dobrim rezultatom i ono što možemo biti sigurni da ćemo sa dobrim rezultatima ući vrlo brzo u kampanju i da ćemo na tome bazirati tu kampanju i tražiti povjerenje građana za idući mandat, jer smo dokazali da u konačnici postižemo rezultate za koje smo se borili ove tri i pol godine", zaključio je Grčić.
BDP HUP: rast rezultat restrukturiranja privatnog sektora
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 1,2 posto na godišnjoj razini u najvećoj mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora te da se tek sa stopom rasta od 3 posto može reći da je zemlja počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana.
"Taj pozitivan pomak rezultat je u najvećoj mjeri restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove, stoga tek s 3 posto rasta BDP-a možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana", istaknuo je glavni direktor HUP-a DavorMajetić.
Dodaje kako bi opasno bilo zaključiti da zbog ovakvo malog rasta BDP-a ne treba hitno i ozbiljno raditi na ekonomskim problemima zemlje - fiskalnoj konsolidaciji, smanjivanju javnoga duga i provedbi strukturnih reformi.
"Potrebno je aktivirati sve raspoložive resurse koji mogu u relativno kratkom vremenu ostvariti pokrenuti pozitivne promjene, počevši od brojne neiskorištene državne imovine te privatizacije nelikvidnih tvrtki u državnom vlasništvu do privlačenja privatnih investitora kojima, za početak, treba smanjiti birokratske postupke, povećati transparentnost parafiskalnih nameta i osiguranja kvalitetnog sugovornika u upravi na lokalnoj i nacionalnoj razini", kaže Majetić.
Ističe kako je niz mjera koje se mogu poduzeti kako bi se značajnijim koracima zagrabilo prema rastu koji Hrvatsku razdvaja od najnerazvijenijih zemalja EU. "HUP stoga i dalje traži od svih političkih elita da se krene u ozbiljnije promjene i počnu otklanjati sve dobro poznate slabosti", poručio je Majetić.
Znatno bolji podatak od očekivanja
Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 1,2 posto na godišnjoj razini.
To je znatno bolji podatak od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su se njihove procjene rasta kretale u rasponu od 0,6 do 1 posto.
Ujedno, to je i treće tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 0,5 posto na godišnjoj razini, što je označilo njegov izlazak iz šestogodišnje recesije.
Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos neto inozemne potražnje bio je pozitivan, za 1,1 postotni bod, a najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u drugom tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.
"Pred nama su nova zapošljavanja, nove investicije i nova industrija koja u Hrvatskoj nije postojala zadnjih 20 godina", istaknuo je Vrdoljak.
