Hrvatska su kućanstva sa zadnjim danom listopada HEP-u za struju dugovala 329,27 milijuna kuna. Riječ je o porastu od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u kojem je dug iznosio 272 milijuna kuna. Budući da u HEP-u kažu kako kućanstva mjesečno potroše 378 milijuna kuna, dug još nije dosegnuo ukupnu mjesečnu potrošnju.

Puno gore stanje je s iznosom HEP-ovih potraživanja za neplaćene račune kad je u pitanju gospodarstvo, koje je na dan 31. listopada dugovalo 1,256 milijardi kuna za isporuku električne energije, piše Novi list. I u gospodarstvu je došlo do povećanja u odnosu na prošlu godinu, i to od 13 posto, no kako je prosječni mjesečni prihod HEP-a za isporuku električne energije gospodarstvu 468 milijuna kuna, poduzetnici su dužni gotovo tromjesečnu potrošnju struje.

Situacija vezana uz grijanje također je daleko od blistave. Tako kućanstva Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Sisku i Osijeku za grijanje duguju 105 milijuna kuna, odnosno prosječno 900 kuna. Kad se sve to zbroji, piše Novi list, dug se penje na 1,7 milijardi kuna.

No, s dugovanjima muku ne muči samo HEP, nego i Zagrebački holding, kojem građani za komunalne usluge duguju stotine milijuna kuna. Kućanstva s krajem rujna duguju 364 milijuna, a 404 milijuna kuna duga odnosi se na gospodarstvo. U usporedbi s krajem prošle godine, dug za kućanstva porastao je za 1,6 posto. Najviše neplaćenih računa odnosi se na vodoopskrbu (186 mil. kn) i odvodnju, te usluge Čistoće (161 mil. kn).

Neplaćeni računi za struju i komunalne usluge ukazuju na trend da građani imaju sve manje novca za plaćanje režija. Da će sve veći broj građana sve teže plaćati režije govori i činjenica da je krajem listopada u Očevidniku HGK zbog ovrha bilo čak 25 posto više nekretnina, kuća i stanova, te oranica, koje su završile na dražbi jer njihovi vlasnici nisu mogli plaćati račune.

arti-201009090536006 arti-201006070080006 arti-201006170342006