Građani i poduzeća sve teže podmiruju ugovorene kreditne obveze, pa je tako udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnoj kreditnoj masi porastao na 12,74 posto krajem ožujka ove godine, navodi se u najnovijem izvješću HNB-a, piše Novi list.
Na kraju prošle godine taj je udio bio 12,43 posto. Ukupno je nenaplativo ili djelomično naplativo 37,6 milijardi kuna kredita plasiranih trgovačkim društvima i građanima. Tako je svaki peti kredit odobren poduzećima nenaplativ, ili u opasnosti da postane nenaplativ, dok je u toj zoni svaki 11. kredit odobren stanovništvu. Drugim riječima, od 127,6 milijardi kuna građani ne mogu vratiti, ili teško vraćaju, 11,2 milijarde kuna kredita. Poduzeća pak ne mogu vraćati gotovo 26 od ukupno 125 milijardi kuna plasiranih u gospodarstvo.
Krediti u švicarcima – uteg oko vrata
Kako piše list, i građani i poduzeća najviše problema imaju s otplatom zajmova vezanih uz švicarski franak. Za poduzeća te su kreditne linije, koje se više ne odobravaju, težak uteg oko vrata, pa tako podaci o kvaliteti kredita po valutama pokazuju da je 42,08 posto poduzetničkih švicaraca nenaplativo. Drugim riječima, dva od pet kredita što su ih poduzeća ugovorila uz valutnu klauzulu u švicarcima smatraju se lošima, odnosno nenaplativima.
S druge strane, građani teško ili nikako ne vraćaju 8,24 posto kredita vezanih uz švicarski franak. Pritom je najniža nenaplativost kredita za kupnju automobila (1,80 posto) te stambenih kredita (7,54 posto), a čak 22,52 posto potrošačkih i ostalih kredita građana vezanih uz švicarac predstavljaju loše kredite.
Vrtoglavi minusi na tekućim računima
Stambene kredite građani relativno redovito otplaćuju, ali su zato njihova dugovanja za ostale kredite, u koje se ubrajaju i minusi po tekućim računima, gotovo dosegnula sedam milijardi kuna, pri čemu je pet milijardi kuna već trebalo podmiriti.
Već je dospjelo i 153 milijuna kuna dugovanja građana po kreditnim karticama, a upitna je naplata još 12 milijuna kuna nastalih "peglanjem" kreditnih kartica. Upitno je i vraćanje 170 milijuna kuna koje su građani plasirali u nove automobile. Istovremeno, već je trebalo biti naplaćeno 214 milijuna kredita za kupnju automobila.
Opada čak i dobit banaka
Podaci o poslovanju banaka pokazuju i da se i građani i poduzeća nastoje riješiti kreditnih zaduženja. Tako je primjerice dug građana koncem lipnja iznosio 120,6 milijardi kuna u odnosu na 128 milijardi krajem prošle godine godine.
