Od listopada 2012. godine, kada je izmjenama ovršnog zakona radnicima omogućeno da poslodavca ovrše preko FINA-e i brže utjeraju neisplaćene plaće, svakog se mjeseca prosječno po 625 ljudi odlučivalo na taj potez. Koliko od ovog broja ljudi i dugova koje su nasložili njihovi poslodavci otpada samo na plaće, nije poznato. FINA je objavila samo ukupne podatke o broju radnika i njihovim ukupnim potraživanjima.
"Pozdravljam ovaj potez radnika, svaka im čast. Mislim da bi to trebalo ohrabriti i druge na ovakve poteze. Malo su uspjeli naplatiti, nešto više od trećine, ali je to dobar broj.
Bolje je to od čekanja. Nisu uspjeli više naplatiti jer su i njihovi poslodavci koji im duguju vjerojatno već blokiranih računa ili nemaju novca na računima", kazao je za Slobodnu DalmacijuKrešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. Strah od otkaza
Nemaju što izgubiti
Budući da su podaci u paketu, plaće su zajedno s otpremninama, Sever pretpostavlja da se dobrim dijelom odnose na radnike koji su se na ovaj potez odlučili jer više nemaju što izgubiti. Postali su višak ili je njihov poslodavac pred propašću ili su vidjeli da su se na imovinu poslodavaca već uknjižile banke, pa na ovaj način potražuju svoje neplaćene plaće i otpremnine.
Prema njegovim riječima, radnici u Hrvatskoj u pravilu se vrlo teško odlučuju na ovakve poteze, teško pokreću stečaj poslodavca ili ovako ovršuju svoja potraživanja, zbog mješavine straha od budućnosti i otkaza, lojalnosti poslodavcu, vjere da će tvrtki krenuti bolje, pa su spremni mjesecima raditi bez plaće.
