U Fitchu tako navode kako su jačanje rasta trgovinskih partnera u regiji, povoljna dinamika plaća i zapošljavanja, snažni turistički primitci i poboljšanje apsorpcije EU fondova rezultirali realnim rastom BDP-a u 2016. godini od 3 posto (najbrže od 2007), a vjerojatno će to poduprijeti gospodarsku izvedbu i u ovoj godini.
Problemi s Agrokorom
Istovremeno, upozoravaju kako će i restrukturiranje Agrokora utjecati na gospodarsku izvedbu. Agrokor ima izvanrednu upravu koju je postavila državna administracija u travnju te dug koji je krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio otprilike 12 posto hrvatskog BDP-a.
U Fitchu kažu kako očekuju da će se problemi u toj najvećoj privatnoj kompaniji u zemlji širiti dalje na dobavljače koncerna i banke. To će zatim utjecati na zaposlenost, investicije i kreditni rast kao i na usporavanje rasta BDP-a s lanjskih 3 posto na ovogodišnjih 2,6 posto u slučaju urednog restrukturiranja. U Fitchu očekuju daljnje gospodarsko usporavanje i u 2018., prenosi N1
I dalje relativno nizak rast
Smatraju i da potencijalni gospodarski rast Hrvatske ostaje relativno nizak u odnosu na usporedive zemlje, od 1 do 2 posto, uslijed negativnih demografskih kretanja, strukturnih rigidnosti, aktualnog vanjskog razduživanja i niskih ulaganja tijekom razdoblja recesije od 2009. do 2014. Napominju i da rast hrvatskog gospodarstva oscilira više nego kod usporedivih zemalja s rejtingom 'BB', kao i nezaposlenost, koja je krajem 2016. bila 13,1 posto.
U Fitchu ističu da su se javne financije poboljšale, što je dovelo do izlaska iz Procedure prekomjernog deficita (EDP) u lipnju. Nakon oštrog pada proračunskog deficita u 2016. na 0,8 posto BDP-a, u agenciji procjenjuju da će ove godine porasti na 1,7 posto BDP-a, jer će na prihodnu stranu proračuna utjecati nedavna porezna reforma, a okončano je i ograničavanje potrošnje u 2016.
Prognoziraju se umjereni proračunski deficiti do 2019. jer se vlasti drže svog srednjeročnog cilja o strukturnom deficitu od 1,75 posto BDP-a, u skladu s EU Paktom o stabilnosti i rastu, proporcionalno primarnom višku. Primarni viškovi održavat će udjel javnog duga u BDP-u u padajućem trendu. Ali u agenciji ističu i da će uz smanjenje tog udjela krajem 2017. na 82,5 posto, on i dalje biti znatno iznad prosječnog u zemljama s rejtingom 'BB' od 49,5 posto.
Mogući su rizici stvaranje potencijalnih obveza, među kojima i u području zdravstvenog sektora ili štetnih parnica, kao i tečajne fluktuacije, s obzirom da je 76,5 posto javnog duga krajem 2016. bilo nominirano u stranoj valuti. Ističu i da su potrebe za refinanciranjem visoke te da u 2017. premašuju 15 posto BDP-a.
Visok inozemni dug
I neto inozemni dug je visok, te u Fitchu procjenjuju da će krajem godine isti biti 32,4 posto BDP-a, dok je prosjek u zemljama s istim rejtingom 19,3 posto BDP-a.
No, Fitch prognozira da će doći do smanjenja vanjske zaduženosti tijekom vremenskog horizonta na koji se odnosi njihova procjena jer snažan turistički prihod podupire nastavak viškova u bilanci plaćanja.
Agencija očekuje da će snažna kapitalizacija bankarskog sektora, kao i njegova visoka likvidnost te pozicija neto vanjskog kreditora pomoći apsorbirati prelijevanje efekata od krize u Agrokoru.
Predviđaju da će monetarna politika i dalje ostati labava jer je inflacija umjerena (u svibnju 2017 bila je 1,1 posto na godišnjoj razini), što bi moglo pomoći stimulirati kreditnu aktivnost.
Rizik od prijevremenih izbora mogao bi usporiti reforme
Agencija smatra i da je neizvjesno koliko će trajati aktualna vladajuća koalicija. Nakon pada koalicijske vlade u travnju, glavna koalicijska stranka HDZ izbjegla je prijevremene izbore formiranjem nove koalicije s HNS-om u lipnju. No, ta koalicijska većina ima dva glasa više te bi mogle izbiti napetosti na nekim ključnim zakonima.
Do poboljšanja rejtinga Hrvatske moglo bi doći bude li nastavljeno smanjivanje neto vanjske zaduženosti, potom fiskalna konsolidacija koja će dovesti do značajnog i održivog smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u te ako porastu izgledi u vezi rasta i konkurentnosti, uključujući kroz provedbu strukturnih reformi.
Ali u Fitchu upozoravaju i da bi moglo doći i do snižavanja rejtinga ako se pogoršaju gospodarski izgledi te ako dođe do preokreta fiskalne konsolidacije koja bi mogla dovesti do nepovoljne dinamike javnog duga.
Fitchov osnovni scenarij u vezi Hrvatske je nastavak dosadašnje ekonomske politike, no krhkost vlade i rizik od prijevremenih izbora mogli bi usporiti strukturne reforme.
