Interna devalvacija nužna je mjera koju mora provesti hrvatska Vlada ako želi što prije djelovati na rast gospodarske aktivnosti i povećati zaposlenost, suglasni su vodeći hrvatski ekonomisti.

Ta mjera koja bi istodobno poskupila uvoz i pojeftinila izvoz djelovala bi na izvoznu konkurentnost i na uravnoteženje tekućeg računa platne bilance, piše poslovni tjednik Lider.

"Interna devalvacija način je da se uravnoteži tekući račun platne bilance, što nije moguće bez pada uvoza. A to se može postići smanjenjem plaća 10 do 20 posto", objasnio je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Osim smanjenja plaća i socijalnih transfera, nosači interne devalvacije jesu korekcija cijena inputa i pojeftinjenje države.

Smanjiti uvoz i povećati izvoz može se postići i deprecijacijom kune, no to bi prouzročilo inflatornu spiralu, konkurentnost domaćega gospodarstva ne bi porasla, kupovna moć bi bila smanjena i plaće bi svejedno pale.

Kojim mjerama će se Vlada boriti protiv daljnjeg srozavanja hrvatskog gospodarstva, nije poznato.

Primarni cilj donošenja Vladinog Programa gospodarskog oporavka bio je povećanje gospodarskog rasta, a da se po tom pitanju do sada nije gotovo ništa učinilo, najbolje svjedoče upozorenja na ovogodišnjem savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista nedavno održanom u Opatiji, ali i izjava premijerke Kosor da smo "na putu da stignemo na put izlaska iz krize".

Zanimljivo je da članovi savjetničkog tima za gospodarstvo premijerke, koji su sudjelovali u izradi Programa gospodarskog oporavka, nakon njegova donošenja nemaju više nikakav utjecaj na Vladinu ekonomsku politiku. To su potvrdili Sandra Švaljek, Željko Lovrinčević i Željko Perić.

arti-201011110033006 arti-201010020142006 arti-201009060656006 arti-201005310595006