Iz Bruxellesa prvo koliko - toliko dobra vijest. Pad BDP-a u ovoj godini bit će manji u odnosu na ranije prognoze, umjesto 1 posto, past će 0,7, dok će u idućoj godini porasti 0,5 posto, a u 2015. 1,2 posto. A onda loša vijest. Predstoji nam povećanje javnog duga u ovoj i idućoj godini kada će doseći čak 64,7 posto BDP-a. Proračunski manjak iznosit će 5,4 posto, a iduće godine 6,5 posto BDP-a. Hrvatska će tako imati deficit veći od Grčke, Španjolske i Portugala. Znak je to Europskoj komisiji za pokretanje nadzora.
"Komisija će sada morati podnijeti izvješće o prekomjernom deficitu u Hrvatskoj", rekao je povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn.
Slijede rezovi
Postupak prekomjernog deficita korektivni je mehanizam Europske unije osmišljen kako bi se spriječili slučajevi poput Grčke, a predviđa mjere smanjenja deficita ispod 3 posto i javnog duga ispod 60 posto BDP-a. To znači da će se od Hrvatske tražiti rezovi u potrošnji, ali i bolji načini punjenja proračuna.
Za domaće političare iznenađenja nema, sada je samo pitanje kako će se krpati rupa u proračunu, nedavno je izjavio u intervjuu Media servisu ministar financija Slavko Linić.
Na čemu će EK inzistirati?
"Mi smo planirali ispeglati ovaj deficit u 3 godine, ostaje pitanje hoće li Europska komisija to dopustiti ili će inzistirati na dvije godine. Tada će se mjere morati pooštriti", prognozirao je nedavno Linić.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić ističe da će Vladinim mjerama u idućoj godini deficit biti smanjen za 2 do 3 milijarde kuna i najavljuje rezove. "Sjećate se da smo najavili smanjenje, neću reći povlaštenih mirovina, nego mirovina po posebnim propisima većih od 5 tisuća kuna za 10 posto", rekao je.
'Živjet će se teško'
Živjet će se teško, poručuje oporba. "Hrvatski građani se u iduće dvije, tri godine ne trebaju nadati ničemu puno boljemu jer su korekcije za ovu godinu u granicama statističke greške. Pitanje je što će biti do kraja godine. Međutim, ključan problem je vrlo loša procjena za 2014. i 2015. godinu jer se povećanje standarda može osjetiti samo s povećanjem gospodarskog rasta od najmanje 2 posto", kaže bivši ministar financija Ivan Šuker.
"Smanjenje pada BDP-a je pozitivno. Treba vidjeti strukturu deficita državnog proračuna. Ako će sve završiti u potrošnji i sanaciji sustava, a ne u njegovoj promjeni, onda neće biti ničega pozitivnog", ističe šef laburista Dragutin Lesar.
