Naime, izmjenama zakona se EKS 'plafonira' na 12 posto, a budući da se sada ponegdje kod kartičnih kredita ova stopa penje iznad tog postotka, EKS bi trebala pasti za do 1 postotni bod - naravno, ako zakon prođe.
Razina od 12 posto kamate inače je, prema postojećim parametrima i Zakonu o obveznim odnosima, gornja granica za ugovornu kamatnu stopu. No, ugovornom stopom smatra se nominalna kamata uz koju se ugovaraju krediti i koja je uvijek niža od efektivne (EKS se sastoji od nominalne plus naknade i drugi dodatni troškovi kredita), pa bi se ovakvim izmjenama zakona pod kontrolu stavio EKS i svi 'nevidljivi' troškovi, piše Novi list.
Bude li tako, a banke su još oprezne u interpretaciji ovih novina, krediti bi u konačnici mogli ponešto pojeftiniti i postati dostupniji potrošačima. Ipak, činjenica je i da se većina kamatnih stopa na gotovinske i potrošačke kredite drži na oko 10 ili 11 posto, pa sa svim davanjima, EKS mahom i ne premašuje spomenutih 12 posto.
