Dalekovod d.d., s državnim tvrtkama u tri godine ugovorio je poslove vrijednije od milijardu eura. Te poslove ispituje Državno odvjetništvo i policija,a uskoro će objaviti rezultate istrage.
Sumnjivo su dva posla - gradnja trafostanica na autocesti Zagreb-Split, koje je Dalekovod HAC-u naplatio milijardu kuna, te nabava struje na kojoj je HEP izgubio oko milijardu kuna, a Dalekovod zaradio dio tog novca.
Što se tiče trafostanica, predsjednik Uprave Dalekovoda Luka Miličić je tvrdio kako taj novac nije bio naplaćen samo za trafostanice već i za opremanje tunela, dok su sudski vještaci dokazali da ukupni radovi nisu vrijedniji od 150 milijuna kuna. HAC prodaje trafostanice HEP-u za 300 milijuna kuna čime je HAC izgubio približno 700 milijuna kuna. I HEP je izgubio jer je, prema procjeni sudskih vještaka, platio 300 milijuna kuna nešto što vrijedi 150 milijuna kuna, piše Jutarnji list.
Prema nekim procjenama, Dalekovod je dobro zaradio i na prošlogodišnjem gubitku HEP-a, kada je kupio struju po najskupljoj cijeni od 80 eura, a prodao je Šibenskom TLM-u za 41 eura. TLM je tu struju prodao mostarskom Aluminiju-u, a dalekovod je zaradio kao suvlasnik TLM-a i Aluminija.
Ništa bez Jure Radića
Kako saznaje Jutarnji list, istražuje se i privatizacija Dalekovoda, čije najveće kontroverze datiraju iz 1998. kada se projektantsko poduzeće IGH na temelju ugovora s Ministarstvom razvitka i obnove domoglo 50 posto nominalne vrijednosti tvrtke Dalekovod.
U to je vrijeme resorni ministar bio Jure Radić, inače jedan od kasnijih suvlasnika Instituta Građevinarstva Hrvatske. Njegovom je odlukom posao dobio IGH, a oni su ga dali podizvođaču - Astri International turizam i trgovina d.o.o. Predsjednik Nadzornog odbora Astre tada je bio Petar Đukan, drugi suvlasnik IGH.
Tipurić stručni konzultant u privatizaciji
Vlasnik Astre Tit je Konstruktor Inženjering, splitska tvrtka iz građevinskog konzorcija bliskog IGH, čiji je predsjednik uprave Željko Žderić u kumskim odnosima s Jurom Radićem.
Dekan zagrebačke Ekonomije Darko Tipurić pojavljuje u ulozi "stručnog konzultanta", investitora i prodavca. Tvrtka Credos d.o.o., čiji je vlasnik bio Tipurić, autor privatizacijskog elaborata i vlasnik drugog po veličini dioničkog udjela s 5, 2 posto dionica Dalekovoda.
U kolovozu 2003., kada je revizija i provedena, veći udio od Credosa imala je samo tvrtka CTG d.o.o. i on je iznosio 9,8 posto. Danas se Tipurićev Credos d.o.o. više ne spominje među većim dioničarima, ali zato tvrtka CTG d.o.o. raspolaže najvećim dioničkim udjelom od 15,6 posto, što je jednako zbiru dionica Dalekovoda koje su posjedovali Credos i CTG d.o.o. u 2003.g..
Još jedna poveznica CTG-a, Credosa d.o.o. i Dalekovoda d.d. je tvrtka Credos Consult koji je osnivač tvrtki: CTG. d.o.o., BKM i Partneri d.o.o. i KLT Partneri d.o.o.. Te su tvrtke u posljednjih pet godina raspolagale s udjelima Dalekovoda većim od 15 posto. Premda su javnosti potpuno nepoznate, na službenim stranicama Dalekovoda, predstavljene su kao "osnivači i ključni dioničari tvrtke".
BKM i KLT više ne posluju, a zanimljivo je da obje u nazivu sadrže inicijale članova uprave Dalekovoda: Belamarić Tomislava, Kraljević Kreše i Luke Miličića. Credus Consult i CTG i dalje su žive tvrtke, obje prijavljene na istoj adresi u zagrebačkim Srednjacima br.10., u dvosobnom stanu zagrebačkih umirovljenika Branka Poljaka i Lidije Poljak Skansi.
Oboje su bliski rođaci Damira Skansija, financijskog direktora Dalekovoda, piše Jutarnji list.
Prethodni članci:
arti-200909160260006 arti-200910200039006
