U prvoj polovini godine banke su zabilježile vrtoglav pad zarade. Prema podacima HNB-a, u prvih šest mjeseci 2013. godine uknjižile su svega 1,26 milijardi kuna, što je čak 40 posto manje nego 2,12 milijardi prihodovanih u istom razdoblju lani. Kontinuirano im pada zarada od kamatnih prihoda, zbog sve manjeg interesa za kredite i sve teže naplate plasiranih kredita, pa novi izvor zarade traže u novim naknadama.

Direktor jedne velike pulske tvrtke kaže da ih je Zagrebačka banka nedavno obavijestila da je "slijedeći praksu mnogih banaka na tržištu, uvela naplatu naknade za kunske priljeve iz drugih domaćih banaka na transakcijske račune poslovnih subjekata. Naknada iznosi 0,6 kuna po nalogu i primjenjuje se na platne naloge veće od pet kuna".

Iako se čini da je riječ o zanemarivoj naknadi, sugovornik Novog lista pita se čemu potreba za time kad se sve transakcije između banaka obavljaju automatizirano.

Uobičajena poslovna praksa

U vodećim bankama dali su objašnjenje. U Zagrebačkoj banci kažu da je to "uobičajena poslovna praksa svugdje u svijetu, kao uostalom i kod drugih komercijalnih institucija".

U Hypo banci su potvrdili da su također uveli ovu naknadu za poslovne subjekte, iznosi 0,6 kuna po nalogu i naplaćuje se bez obzira na iznos naloga, jer je "proces obrade identičan za sve naloge neovisno o iznosu".

Istu naknadu u istom iznosu, osim za interne transakcije, poslovni subjekti od ove godine plaćaju i u Raiffeisenu te PBZ-u, što u ovim bankama pravdaju tržišnim uvjetima. OTP i Erste banka tu naknadu naplaćuju dugi niz godina.