Iako Vladi ne odriču pravo da pokrene postupak vjerodostojnog tumačenja Zakona o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU, saborski zastupnici smatraju da bi s takvim potezom trebalo pričekati pravomoćne sudske odluke vezane uz zahtjev za izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Njemačkoj.
Nakon što je Županijski sud u Zagrebu jučer odlučio izručiti Perkovića, Jutarnji list prenio je riječi visokog izvora iz Vlade, koji smatra da se radi o "skandaloznoj odluci koja pokazuje da hrvatski sudovi ne žele provoditi hrvatske zakone" i najavio da će vladajuća većina u Saboru pokrenuti postupak vjerodostojnog tumačenja Zakona kako bi to pokazala.
Među SDP-ovim zastupnicima moglo se čuti kako očekuju da će se prijedlog vjerodostojnog tumačenja pred Saborskim tijelima naći već na idućem zasjedanju, koje počinje 22. siječnja, no ne znaju hoće li ga predložiti Vlada ili zastupnici.
Nejasno je i hoće li se s prijedlogom čekati do pravomoćnosti odluka o izručenju ili će se u postupak krenuti prije pravorijeka Vrhovnog suda.
"Osobno mislim da nema razloga u ovom trenutku tražiti vjerodostojno tumačenje zakona, jer se može dogoditi da odluka Vrhovnog suda bude suprotna od one koju je zagrebački Županijski sud donio u slučaju Josipa Perkovića", rekao je Hini SDP-ov član Odbora za zakonodavstvo koji je želio ostati neimenovan.
Ističe i da je Europski uhidbeni nalog novi pravni instrument, zbog čega očekuje da ga Vrhovni sud protumačiti na sjednici kaznenog odjela, "nakon što su dva županijska suda u istoj stvari donijela suprotne odluke".
Naime, županijski sud u Velikoj Gorici danas je odbio izručenje Zdravka Mustača, kojega njemačko tužiteljstvo tereti za pomaganje u ubojstvu hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića, što se stavlja na teret i Perkoviću.
"Riječ je o ozbiljnim sudovima u ozbiljnim predmetima, koji će imati reperkusije na buduće takve slučajeve i Vrhovni sud sada ima priliku na sjednici kaznenog odjela protumačiti novi pravni instrument u samom početku njegove primjene", rekao je SDP-ov zastupnik.
Podsjetio je da obrani na kraju ostaje još i mogućnost postupka pred Ustavnim sudom, a ako bi Ustavni sud zaključio da je odlukom o izručenju Perkoviću povrijeđeno pravo na jednakost ili na pošteno suđenje, daljnje vjerodostojno tumačenje zakona bilo bi nepotrebno.
Ističe i da je teško očekivati da bi Sabor vjerodostojno tumačenje mogao donijeti prije pravomoćnih odluka o izručenju Perkovića i Mustača, a smatra da je za takav postupak potrebno između 30 dana i dva mjeseca.
Upozorio je i da je vjerodostojno tumačenje instrument koji se koristi rijetko i kad za to doista postoji razlog te da je Sabor u ovom sazivu dao svega dva vjerodostojna tumačenja - Zakona o šumama i Zakona o socijalnoj skrbi, u oba slučaja na prijedlog saborskih klubova.
Da u ovom trenutku nema potrebe za davanjem vjerodostojnog tumačenja, smatra i Davorin Mlakar (HDZ).
"Vidio sam samo neslužbene najave u medijima i ne mogu ništa komentirati dok ne vidim prijedlog. Bilo bi korektno pričekati da se završe postupci koji su u tijeku, a onda ćemo vidjeti", rekao je Mlakar.
Ni laburist Dragutin Lesar ne želi komentirati najave neimenovanih visokih izvora iz Vlade "dok se ne zna tko su ti izvori".
"Činjenica je da je Vlada po Poslovniku ovlaštena podnijeti prijedlog vjerodostojnog tumačenja i ako ona to predloži, Sabor je dužan razmotriti takav prijedlog, no to u ovom trenutku ne bi bilo dobro. Trebalo bi pričekati da završe postupci koji su u tijeku, a na koje se vjerodostojno tumačenje ne bi smjelo primjenjivati", smatra Lesar.
Nezavisni Josip Kregar protiv je ideje da Sabor vjerodostojno tumači zakon o pravosudnoj suradnji, a smatra da bi, umjesto toga, trebalo zakonskim izmjenama precizirati sporne odredbe.
"Najgora pogreška svakog sistema je neodređenost. Trebamo misliti na buduće slučajeve, čiji je broj neodrediv i jasnije formulirati zakonske odredbe", kazao je.
Vjerodostojno tumačenje Sabor donosi ako se u primjeni zakona pokaže da postoji potreba precizirati što je zakonodavac mislio postići pojedinim zakonskim odredbama.
Po saborskom Poslovniku, prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja mogu podnijeti svi ovlašteni predlagatelji zakona, dakle svaki zastupnik, klubovi zastupnika, radna tijela Sabora i Vlada.
Prijedlog se podnosi predsjedniku Sabora, a mora sadržavati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge zbog kojih se traži tumačenje te prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja.
Predsjednik Sabora prijedlog prosljeđuje Odboru za zakonodavstvo, matičnom radnom tijelu i Vladi, ako ona nije podnositelj prijedloga.
U ovom slučaju to znači da će se tražiti očitovanje odbora za zakonodavstvo i za pravosuđe te Vlada, ako sama ne podnese zahtjev za vjerodostojnim tumačenjem, a očekuje se da bi svoje mišljenje mogao dati i odbor za Ustav, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor za pravosuđe i Vlada moraju se očitovati najkasnije za 30 dana, a ako to ne učine, smatrat će se da su suglasni s predloženim vjerodostojnim tumačenjem.
Po pribavljenom mišljenju Odbora za pravosuđe i Vlade, prijedlog će razmotriti Odbor za zakonodavstvo i, opet u roku od 30 dana, Saboru predložiti da prihvati ili odbaci vjerodostojno tumačenje.
Sabor o prijedlogu raspravlja u jednom čitanju i donosi odluku, a ako odbije dati vjerodostojno tumačenje, to će značiti da smatra da se zakon u praksi provodi onako kako je predvidio zakonodavac.
