Hrvatska vojska u NATO-ovim snagama za brzo djelovanje, barem zasad, neće sudjelovati, rekao je vrhovni zapovjednik na kraju samita.
"Bez obzira hoće li doći taj poziv ili neće, zasad tog poziva nije bilo. Sve te odluke NATO-a ne derogiraju postupke koje imamo u državi za odlučivanje o angažmanu naših snaga izvan RH. Dakle, bez odluke Sabora takvo što ne bi bilo moguće", kazao je predsjednik Ivo Josipović.
No, to ne znači da u pomoći Ukrajini Hrvatska neće sudjelovati.
"Spremna je sudjelovat u humanitarnoj i medicinskoj pomoći. Dapače, uostalom to smo činili i prije kada je bilo sličnih događaja u nekim drugim dijelovima svijeta", dodao je Josipović.
Važnost zemljopisnog položaja Hrvatske na karti svijeta, kaže šefica diplomacije, NATO je prepoznao.
"Govorilo se o spremnosti Hrvatske u obrambenom smislu i ulozi Hrvatske u stabiliziranju regije, jer stabilna regija je uvijek važna brana protiv različitih vrsta opasnosti koje s jedne strane vrebaju u Iraku, a s druge strane iz situacije u Ukrajini", istaknula je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.
Hrvatski vojni proračun neće se smanjivati, a zadani cilj je do 2020. dostići izdvajanje od 2 posto BDP-a za obranu, što traži NATO.
"Iduće godine i one iza pretendiramo da imamo proračun ovakav kakav je, a da od prodaje nekretnina i prodaje viškova oružja, što smo već učinili ove godine, da imamo dodatna sredstva s kojima ćemo raditi na opremanju i modernizaciji vojske do potrebnih 20 posto", naglasio je ministar obrane Ante Kotromanović.
Summit je, složna je hrvatska delegacija, potvrdio najave da će biti povijesan.
"Razina ugroza elementarnih vrijednosti koje štitimo kroz NATO je takva da je zaista trebalo reagirat odlučnom porukom, ona je donesena i kao politička komunikacija i kao vrlo konkretni dokumenti koji imaju svoje vojne implikacije", zaključio je Josipović.
U svemu tome, Hrvatska nastavlja igrati malu, ali nezanemarivu ulogu.
