Vlada je zahvalila građanki koja im se javila na Facebook s pitanjem o nezaposlenosti u Hrvatskoj. Na svojim je stranicama zato napisala:
"Hvala vam na 21.632 'lajkova' i 1.010 komentara! Mihaelin post i vaša pitanja pomažu nam u radu", napisali su administratori Facebook stranice Vlade Republike Hrvatske nakon što je građanka Mihaela postavila svoje pitanje i u manje od četiri dana skupila ogroman broj komentara i probila rekorde "lajkova".
Vlada na Facebooku: Rekordan broj građana zanima isto pitanje
Na službenim Facebook stranicama
VladeRH jedna je od građanka
postavila
pitanje vladajućima, a ono je u manje od četiri dana
prikupilo rekordan broj 'lajkova'.
Više od 20 tisuća građana se sviđa ovo pitanje, a broj komentara
raste velikom brzinom.
"Imam samo jedno pitanje na koje želim konkretan odgovor: što
činite po pitanju nezaposlenih ove države na rubu
propasti?", upitala je Mihaela Vladu na službenim Facebook
stranicama.
Uz to je dodala komentar jednog građanina na nekom od portala
samo zato štšo ne može biti više istinit:
"Ima na Balkanu jedna zemlja koja se graniči sama sa sobom.
Gdje žive najljepše žene a natalitet opada. Gdje nezaposleni
najviše rade. Gdje na najplodnijoj zemlji žive ljudi koji
gladuju. Gdje vlakovi kasne po redu vožnje. Gdje svi igraju
nogomet, a pobjeđuju u vaterpolu, košarci, rukometu ili odbojci.
Gdje svi žure na posao, a nitko ne stiže na vrijeme. Gdje
osmosatno radno vrijeme traje 12 sati. Gdje je zdravstveno
besplatno, a liječenje skupo. Gdje su novinari slobodni da napišu
što god im se naredi. Gdje su javne nabavke tajne, a državne
tajne javne. Gdje se ratovi nikada ne završavaju. Gdje se
povijest ponavlja svaki dan. Gdje su najbogatiji oni koji nikada
nisu radili. Gdje je strana valuta uzeta za domaću. Gdje pametne
zbog nerazumijevanja proglašavaju ludima, a lude sposobnima. Gdje
nepismeni pišu povijest. Gdje su zakoni nezakoniti, a anarhija
normalno stanje. Gdje se živi od budućnosti jer na sadašnjost
nemamo pravo. Gdje se svatko svakom smješka, a nitko nikome ne
želi dobro. Gdje sudski postupci traju duže od života. Gdje su
samo poplave način navodnjavanja zemljišta. Gdje smatraju da će
zemlja duže napredovati ako se što više nazaduje. Gdje normalni
nisu potrebni, i zapošljavaju se podobni a ne sposobni. Ima na
Balkanu jedna zemlja u kojoj poštenjem, iskrenošću i marljivošću
nikad nećeš stići do željenog cilja..."
(Foto: Facebook)
Na njeno pitanje Vlada je brzo odgovorila te 'oprala' ruke od
problema:
"Mihaela, porast nezaposlenosti i pad zaposlenosti nije
rezultat rada ove Vlade već prethodnih gospodarskih
(ne)aktivnosti. Porast zaposlenosti rješavat ćemo novim
investicijama i gospodarskim rastom čije prave efekte očekujemo
sredinom iduće godine.
Do tada će sva ministarstva, a posebno Ministarstvo rada i
mirovinskog sustava raditi ono što može i za što je nadležno -
aktivnim mjerama za zapošljavanje i novim zakonskim mogućnostima
poticati poslodavce da lakše otvore radne mjesta, a nezaposlene
da se lakše zaposle (povećanjem njihove zapošljivosti kroz
stjecanje radnog iskustva, obrazovanje, uključivanje u poslove
nakon dugotrajne nezaposlenosti) isl.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja u proračunu je
osigurano 27,5% više sredstva. Postoji čitav niza mjera oglašen
na web stranici HZZ-a (ukupno 13 različitih mjera za gotovo sve
ciljne skupine nezaposlenih-mladi, starije osobe,dugotrajno
nezaposleni, osobe s invaliditetom, posebne skupine nezaposlenih
itd).
Potpore poslodavcima po mjerama su i bitno veće nego što se
novim zakonskim rješenjem nude, no sve su ograničene na godinu
dana. Indikatori praćenja uspješnosti provođenja mjera su
povišeni za sve područne službe HZZ-a. Primjenjuju se novi
komunikacijski planovi važni za efikasnu provedbu mjera, te su
uvedeni dodatni mehanizmi operativne ii upravljačke kontrole
provedbe.
Prijedlogom novog Zakona o poticanju zapošljavanju kroz
smanjenje cijene rada, proširili smo dosadašnje područje olakšica
(oslobađanje od svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje ne samo
mladih osoba bez ikakvog iskustva već i mladih osoba koje imaju
do 1 godine staža u zvanju za koje se nisu školovali kao i na
dugotrajno nezaposlene osobe koje su u HZZ duže od 2 godine. Osim
toga produžili smo mogućnost korištenja istih olakšica za
navedene, proširene ciljne skupine s jedne na dvije godine. Radi
se o olakšici od 15,3% na plaću (doprinos za zdravstveno
osiguranje, zaštiti na radu, za zapošljavanje i za zapošljavanje
osoba s invaliditetom).
Vezali smo korištenje olakšica samo za osobe koje su najmanje
u evidenciji HZZ-a 3 mjeseca, odnosno za dugotrajno nezaposlene 2
godine (jer u ovom trenutku velikog broja nezaposlenih na samoj
evidenciji HZZ-a te osobe moraju biti prioritet). Postavili smo
dodatne uvjete za poslodavce-poslodavci ne mogu iste olakšice
koristiti nakon dvije godine, ako iste osobe za koje su već
koristili olakšice ne zadrže u radnom odnosu. Poslodavci inače
navedene olakšice mogu koristiti samo ako isplaćuju plaće,
doprinose i poreze i ako ne otpuštaju radnike zbog poslovno
uvjetovanog otkaza.
Ujedno smo postojeću mjeru za povećanje zapošljivosti mladih
osoba bez iskustva kroz stručnog osposobljavanja za rad u
trajanju od jedne godine proširili na zvanja (Visoke školske
spreme) za koje nije potrebno polaganje stručnog ispita i na
mogućnost korištenja i od strane privatnih poslodavaca.
Osposobljavanje za obrtnička zanimanja produžili na 2 g. što je
važno za vezane obrte i mogućnost polaganja majstorskog ispita.
Nezaposlena osoba sama odlučuje da li takav oblik jačanja svojih
kapaciteta prihvatiti ili ne. Ako prihvati ide joj radni staž,
sva prava iz rada (mirovinsko, zdravstveno zaštita na radu isl)
osim prava na plaću te joj zato država za to vrijeme isplaćuje
novčanu pomoć od 1600,00 kn. Može prekinuti takav oblik stručnog
osposobljavanja (ako želi ), posebno ako dobije ponudu za
zapošljavanje u pravi radni odnos. Ova mjera nije namijenjena
poslodavcima već nezaposlenim osobama (koji sami odlučuju hoće
ili neće prihvatiti). Korist je dvostrana-mladi čovjek kroz rad
stječe nova znanja , vještine i kompetencije, a poslodavac „mlade
snage“ u svom radnom okruženju. Ponavljamo, ovo nije mjera za
zapošljavanje već poticanje zapošljivosti i konkurentnosti mladih
ljudi na tržištu rada za buduće zapošljavanje. Ne može se
zlouporabiti mjera, jer istu mjeru po vrlo strogim kriterijima
prati i nadzire HZZ, a ne mogu je koristiti poslodavci koji ne
isplaćuju plaće, doprinose i poreze i koji zbog poslovno
uvjetovanih razloga otpuštaju radnike. Poslodavac mora osigurati
i platiti mentora, kvalitetan program stručnog osposobljavanja i
ako osoba mora polagati stručni ispit ,isti ispit mora i platiti.
Ako mlada osoba vidi da se njezino osposobljavanje ne provodi po
programu, javlja HZZ-u i program se obustavlja s kaznenim
odredbama novčanog karaktera za poslodavca (od 50 do 100.000,
00kn). U direktni monitoring na terenu (bez posebne najave
poslodavcu) odlaze i djelatnici HZZ-a.
Istim zakonom pojednostavili smo način sezonskog
zapošljavanja u poljoprivredi dnevnim radnim angažiranjem u
vrijeme kada to poslodavcu s obzirom na vremenske uvjete najviše
odgovara, plaćanjem doprinosa kroz tkz. dnevni vrijednosni kupon
ili vaučer. Time smo znatan dio dosadašnjeg crnog tržišta rada
legalizirali, a poslodavcima olakšali zapošljavanje. Na tim
poslovima mogu biti angažirani i nezaposlene osobe (koje se neće
brisati iz evidencije HZZ-a) kao i umirovljenici za koje smo
istim prijedlogom zakona omogućili da legalno mogu raditi na tim
poslovima bez prekida statusa umirovljenika-jer se radi o
povremenim i privremenim poslovima koji mogu u jednoj godini
trajati najduže 90 dana i odvijaju se na dnevnoj razini (dakle s
mogućim prekidima od par ili više dana) te se ne radi o bitno
visokim iznosima dnevnica i ukupne zarade za 90 dana u
godini".
