Premijer ZoranMilanović poručio je s današnje sjednice Vlade da neće biti ukinute vukovarska i kninska bolnica.
Milanović je na posljednjoj Vladinoj sjednici u ovoj godini opovrgnuo napise u medijima da će, u sklopu Vladinog plana objedinjavanja bolnica, doći do ukidanja vukovarske i kninske bolnice.
"Treba reći da sustav bolnica u Hrvatskoj ne funkcionira kako treba, ali vukovarska i kninska bolnica su bolnice od posebnog statusa i pijeteta i neće biti dirane u svom pravnom statusu, a kamoli ukidane kao bolnice", naglasio je premijer.
Dodao je kako će doći do objedinjavanja pojedinih bolnica, što je već krenulo, zato što "sadašnju situaciju više ne možemo financijski izdržati, a ni usluga nije kvalitetna".
Analize se rade i sve ide za time da se kvalitetne usluge zadrži ili povisi, olakša upravljanje i određene funkcije objedine, rekao je.
"To znači da ni jedna sredina neće ostati bez bolnice koju trenutačno ima, jedino će možda ta bolnica ostati bez ploče koja je trenutno na njoj", dodao je Milanović i ponovio da vukovarska i kninska bolnica iz povijesnih razloga, zbog Domovinskog rata, "u svakom slučaju" zadržavaju svoj status.
Milanović je na početku sjednice također ocijenio da će 2014. godina biti teška, ali bolja od ove. "Iduća godina bit će manje teška, ali će i dalje biti teško. No, s punim uvjerenjem kažem da će biti bolja nego ova godina", rekao je Milanović.
Opačić: Masterplan bolnica do kraja veljače
Reforma mirovinskog sustava, ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta kojima je gospodarstvu ostalo oko 375 milijuna kuna, legalizacija bespravno sagrađenih objekata, neke su od kratkoročnih Vladinih mjera iz ove godine, čijim se učincima danas pohvalila potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.
Najavila je i devet dugoročnih reformskih mjera kojima je cilj smanjiti proračunski deficit i (javni) dug - među njima su reorganizacija pravosudnog sustava, masterplan bolnica, uspostava optimalne mreže škola, reforma socijalnog ugovaranja i dr.
Planirane reforme izraz su Vladine svijesti da se stvari moraju mijenjati, ali i kako bi Europskoj uniji pokazali kojim smjerom Hrvatska ide i što kani raditi, rekal je Opačić na konferenciji za novinare.
Potpredsjednica Vlade preduhitrila je moguća pitanja zašto Vlada tek sada ide s takvim reformama ustvrdivši da su "zatekli potpuno nesređen sustav", a bez prethodne konsolidacije sve bi se urušilo.
Priznala je da sustav Centralnog obračuna plaća (COP) kasni zbog neuređenosti sustava koji se u njega trebaju uključiti. Sustavom COP-a, zaključno s isplatom plaća za studeni, obuhvaćeno je oko 60.000 zaposlenih u 84 institucije, što je oko 30 posto.
U siječnju u COP treba ući MUP, potom zaposleni u zdravstvu i školstvu, dok se na jesen predviđa uključivanje institucija iz kulture i zaštite okoliša, te raznih agencija.
Ove godine reformiran je mirovinski sustav, smanjene su tzv. povlaštene mirovine, krenulo se u reorganizaciju državnih institucija, primjerice carinske i porezne uprave, unutarnjih poslova, ustanova socijalne skrbi, transformiran je državni inspektorat.
Uveden je nadzor nad novim zapošljavanjem u državnim i javnim službama, odlučeno da nema novog zapošljavanja bez odobrenja ministra, podsjeća Opačić.
U ovoj godini ukinuta su ili smanjena 52 parafiskalna nameta ukupne vrijednosti 375 milijuna kuna, uspostavljen je registar nameta, navela je Opačić i najavila da će se smanjivanje nameta nastaviti i u idućoj godini.
Krenulo se s legalizacijom bespravno izgrađenih objekata, što je posao koji treba završiti u iduće dvije godine. U Vladi procjenjuju da će učinak tog posla na državni proračun u idućih pet godina biti oko 1,2 milijarde kuna.
Do kraja veljače donijet će se masterplan bolnica, najavila je Opačić navodeći da će se tada vidjeti mreža bolnica i građanima reći gdje će i koju uslugu moći dobiti.
Masterplan bolnica jedna je od devet dugoročnih reformskih mjera za razdoblje do 2016. godine - te mjere uključuju i uspostavu sustava "optimalne" mreže osnovnih i srednjih škola te outsourcing, odnosno izdvajanja sporednih usluga poput čišćenja i pranja, dostave i slično iz osnovnih djelatnosti.
Opačić je potrebu za outsourcingom ilustrirala primjerom školstva gdje radi oko 85.000 ljudi, od čega se oko 16.000 bavi "sporednim" uslugama.
Nastavit će se objedinjavanje javne nabave u kojoj se godišnje "okrene" oko 20 milijardi proračunskih kuna. Europska iskustva govore da se na taj način može uštedjeti oko 10 posto sredstava, a iskustva pojedinih hrvatskih ministarstava su da ušteda može ići i do 20 posto, rekla je ministrica. Uz europsku uštedu, Hrvatskoj bi to godišnje donijelo dvije milijarde kuna.
S obzirom da je procedurom prekomjernog deficita predviđeno da se u 2014. uštedi oko 3,5 milijardi kuna, novinari su pitali gdje se će se naći razlika.
Opačić odgovara da to treba vidjeti s ministrom financija te da je već u siječnju moguće očekivati rebalans proračuna.
Bolja organizacija rada sudova, brže rješavanje predmeta, specijalizacija sudaca i državnih odvjetnika mjere su na koje se oslanja reorganizacija pravosudnog sustava.
Jedinstveni novčarski centar planira se uspostaviti u tri faze, s ciljem da se građanima iz jednog mjesta isplaćuju naknade. Prva faza provest će se u rujnu isplatom zajamčene minimalne naknade.
