Premijer Zoran Milanović potpisao je u
ponedjeljak Sporazum za ublažavanje financijskih poteškoća
određenog dijela građana koji su ovršenici u postupcima prisilne
naplate tražbina male vrijednosti na novčanim sredstvima.
Riječ je o građanima čiji je račun, prema podacima Fine, blokiran
dulje od 360 dana, i to od 30. rujna prošle godine, a dužni su
kumulirano prema svim vjerovnicima do 35.000 kuna.
"Ovo je prvi put da se Vlada angažirala na ovakvom projektu.'Novi Početak' je socijalna, izvanredna mjera. Kao i u slučaju kredita u švicarskim francima, radimo sve da ljudima u krizi olakšamo život i omogućimo novi početak", rekao je Milanović u Banskim dvorima tijekom potpisivanja sporazuma o oprostu dugova najsiromašnjim građanima s blokiranim računima s čelnim ljudima Splita, Rijeke, Osijeka, Zagreba te HEP-a, Hrvatsk pošte i HRT-a.
'Ovaj tjedan u Sabor ide zakon za pomoć dužnicima u francima'
Milanović je najavio i da će Vlada tijekom ovog tjedna u Hrvatski sabor poslati zakonsko rješenje kojim će se olakšati položaj građanima koji imaju kredite u švicarskim francima.
"Tijekom ovoga tjedna, u najkraćem mogućem razdoblju, Vlada će predložiti Saboru zakonsko rješenje po kojem će se položaj građana koji imaju kredite u švicarskim francima popraviti i neće biti lošiji nego što je bio", rekao je premijer.
Milanović naglašava kako je rast švicarskog franka situacija u kojoj država mora djelovati jer se radi o "višoj sili i izvanrednoj situaciji" u kojoj država, odnosno Vlada i Sabor moraju djelovati.
"Više nema prostora za dugotrajne pregovore jer prijeti opasnost da jedan veliki broj ljudi naprosto u potpunosti izgubi kreditnu sposobnost, a onda će od toga štete imati i oni i banke", rekao je premijer.
To je ono što možemo napraviti, prethodna vlada to nije činila, a mi činimo, dodao je te podsjetio da je Vlada prije godinu i pol dana smanjila kamatne stope za kredite u švicarskim francima, a što je, kaže, pomoglo kreditno zaduženim građanima.
"Stvar se, kao što smo vidjeli, dodatno zakomplicirala. Radi se o višoj sili i izvanrednoj situaciji u kojoj država, dakle Vlada i Sabor prije svega moraju djelovati", rekao je premijer.
Ističe da teret odgovornosti moraju preuzeti i banke. "Odgovornost je podijeljena. Tu su i banke odgovorne, to je danas još jasnije nego ranije, ali neću upirati prstom, neću biti populist i reći da su krive. Teret odgovornosti morajau preuzeti i banke", kazao je.
Naveo je pritom da su banke i u prošloj godini imale dobit, "i to veću nego u prethodnom razdoblju". "To pokazuje da prostora za prilagodbu i dalje ima", ustvrdio je premijer te ponovio da će se banke morati prilagoditi.
Prilagođava se i država koja je, ističe Milanović, uštedjela nešto manje od 3 milijarde kuna u proračunu, a prilagođavaju se i građani "od prvog dana".
U Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima'
Švicarska narodna banka (SNB) u prošli četvrtak je odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, nakon čega je cijena 'švicarca' skočila prema euru oko 16 posto, i kreće se između 1 i 1,02 franka za euro.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.
Prema procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima' pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.
