Ministar SlavkoLinić na konferenciji za novinare otkrio je smjernice za izradu rebalansa proračuna, vezano za primjenu predloženih mjera od strane EK u procesu smanjenja prekomjernog deficita.
Mjere idu i na prihodovnu i rashodovnu stranu. "Prijedlog je da prihodovnu stranu povećamo za 4,7 milijardi kuna. To povećanje bi imali po osnovu od poreza na dobitke igara na sreću. Isto tako izmjenama Zakona o mirovinskim osiguranjima, posebno će se regulirati isplate mirovina ljudi sa beneficiranim radnim stažom. Umirovljenici iz drugog mirovinskog stupa se sele u prvi mirovinski stup", istaknuo je Linić.
"Efekti koje u ovu godinu unosimo su otprilike samo oni koji se odnose na vojsku, policiju i vatrogasce. To je oko 2,8 milijarde kuna", rekao je Linić te dodao kako su u ovoj godini to efekti od 3,2 milijarde kuna.
Vlada će povećati i koncesijske naknade, a očekuju dobitak od 200 milijuna kuna. "Smanjenja možemo učiniti na rashodima za nezaposlene i materijalnim rashodima te na subvencijama i dodatnim uštedama na zdravstvu. Treba preispitati i kapitalne rashode s obzirom na prioritete", rekao je. Sveukupno su uštede na rashodovnoj strani oko 3,6 milijardi kuna.
"Gospodarski rast korigiramo na 0,2 posto jer očekujemo pad potrošnje", dodao je Linić.
"2016. godine uvodimo porez na nekretnine, kapitalnu dobit i porez na kamate. Svim ovim mjerama bi trebali smanjiti deficit i da u 2016. godini budemo ispod 3 posto deficita proračuna", rekao je ministar i dodao da dobit javnih tvrtki do 2016. ide u proračun.
"Ja ne smatram da je porez na nekretnine podvala budućoj vladi. Hrvatska je po poreznom opterećenju u donjem dijelu EU. Mi gospodarstvo ne činimo nekonkurentnim porezima. Unija smatra da smo potporama u zadnje dvije godine dodatno poticali gospodarstvo, a bez efekta. Unija smatra da je trebalo proširiti poreznu bazu i to ne šireći na gospodarstvo", kazao je.
"Ne smatram da su to egzibicije sa mirovinskim fondovima. Evidentno je da su svi u Hrvatskoj protiv novih poreza i ravnomjernijeg opterećenja građana."
"Imali smo jednokratno smanjenje od 3 posto plaća, dvije godine bez regresa i božićnica, bez prijevoza - značajno smo smanjili plaće, sigurno 7 do 8 posto. Dalje razgovarati o smanjenju plaća bio bi gubitak. Problem su visoki dodaci, to ćemo preispitati. Masa plaća se smanjuje, pojedinačna plaća ne", rekao je ministar.
"Prihodi od privatizacije neće ići na prihodovnu stranu nego na
otplatu dugova", dodao je.
Vlada i formalno odustala od prodaje HŽ Carga Grampetu
Vlada je danas i formalno odustala od prodaje 75 postotnog poslovnog udjela u HŽ Cargu rumunjskoj Grampet Grupi.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na sjednici Vlade podsjetio je da su pregovori s Grampetom prekinuti jer je tijekom njih došlo do značajnijih odstupanja od uvjeta iz obvezujuće ponude Grampet Grupe.
Hajdaš Dončić kaže kako Rumunji u pregovorima nisu ponudili dokaze da mogu pribaviti zamjenska jamstva za trenutno važeća državna, a nisu dostavili ni program restrukturiranja.
Za vladine pregovarače bilo je neprihvatljivo i Grampetovo traženje jamstva države da u idućem razdoblju na tržište neće ulaziti drugi operatori te da država na sebe preuzme trošak zbrinjavanja viška zaposlenika.
Dodao je kako za Vladu nije bio prihvatljiv ni zahtjev za provođenjem još jednog dubinskog snimanja HŽ Carga, budući su tijekom prethodna dva na uvid pruženi svi raspoloživi podaci.
Premijer Zoran Milanović na to je kazao kako je jučer u Bukureštu priveden predsjednik Uprave Grampet Grupe (GruicaStoica).
Nakon što su propali pregovori s Grampetom, resorno ministarstvo dalo je Upravi i sindikatima HŽ Carga ultimatum da u roku od 14 dana, od ponedjeljka ovoga tjedna, moraju prihvatiti plan restrukturiranja koji je izradilo Ministarstvo, inače će tvrtka ići u stečaj s likvidacijom.
Plan koji predlaže Ministarstvo uključuje odlazak 1100 radnika do kraja godine putem otpremnina ili izdvajanja djelatnosti koje ne ulaze u osnovno poslovanje, trenutno smanjenje plaća za 20 posto za trajanja cijelog procesa restrukturiranja te smanjenje otpremnina i drugih prava za tehnološki višak.
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o
financijskom poslovanju i računovodstvu neproftnih organizacija
kojim se uvodi obveza dostave financijskih izvještaja svim
neprofitnim organizacijama, prilagođena visini prihoda i
vrijednosti imovine, a uvodu se i Registar neprofitnih
organizacija. I crkve ulaze kao obveznici tog zakona, dakle sada
će se imati određena kontrola njihovih financija. I Zdravko Mamić
ulazi u to, tj. svaka udruga koja zarađuje vise od 230 tisuća
kuna mora osnivati tvrtku, što znači plaćanje svih poreza i
davanja.
Sve neprofitne organizacije s prihodima iznad 10 milijuna kuna godišnje morat će podnositi revizorska izvješća, a iznad tri milijuna kuna godišnje izvještaje o prethodnoj godini, rekao je ministar financija SlavkoLinić predstavljajući odredbe zakona.
Neprofitnim organizacijama uvodi se i obveza osnivanja trgovačkog društva ili drugog oblika udruživanja koji nije neprofitni za obavljanje gospodarske djelatnosti, ako neproifitna organizacija od gospodarske aktivnosti ostvari više od 230 tisuća kuna prihoda, osim od pružanja usluga najma i zakupa.
Do sada je područje poslovanja neprofitnih organizacija bilo regulirano uredbom no, rekao je Linić, uočeni su nedostaci, posebno u dijelu primjene načela javnosti i transparentnosti.
Stoga je, rekao je, Nacionalnom strategijom za stvaranje i poticanje okruženja za razvoj civilnog društva te Akcijskim planom za provedbom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje 2012.-2013. zatraženo da se uredba zamijeni zakonom.
Poslovanje neprofitne organizacije prije svega treba se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola unutar samih neprofitnih organizacija te načelu javnosti i transparentnosti, istaknuo je Linić.
Vlada je Saboru uputila i novi prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama kojim se, rekao je ministar pravosuđa OrsatMiljenić, uvodi niz mehanizama kojima se takvim osobama daje više prava, a sve zajedno "stavlja pod nadzor kako bi se osigurala maksimalna zaštita njihovih prava".
Jedna od novina je mogućnost psihijatrijskog liječenja neubrojive osobe na slobodi, ali tek nakon proteka roka od šest mjeseci na koji je po prvi put bio određen prisilni smještaj takve osobe od strane suda.
Naziv Državnog povjerenstva za zaštitu osoba s duševnim smetanjama mijenja se u Povjerenstvo za zaštitu osoba s duševnim smetnjama, a bit će osnovano pri Ministarstvu pravosuđa, a ne kao do sada pri Ministarstvu zdravlja.
NAJAVA
Na užem kabinetu Vlade u srijedu se odlučivalo o mjerama kojima se planira smanjiti deficit proračuna, odnosno namaknuti 7.5 milijardi kuna.
Mjere će tijekom današnjeg dana predstaviti ministar financija SlavkoLinić. Neslužbeno, doći će do povlačenja novca iz drugog mirovinskog stupa, ali samo za one s beneficiranim radnim stažem. Time bi se u proračun "slilo" dodatnih pet milijardi kuna.
Linić je najavio konferenciju za novinare nakon sjednice Vlade na kojoj će se konačno otkriti detalji plana.
Inače, na dnevnom redu sjednice Vlade je, među ostalim, prijedlog zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnim organizacijama, prijedlog zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, prijedlog nacionalnog programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata te povratnicima iz mirovnih misija.
Vlada će raspraviti i prijedlog strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2016. godine, te dati mišljenja Saboru na prijedlog odluke IvanaŠimunovića, zastupnika HSP AS, o proglašenju gospodarskog pojasa, kao i na Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2013. godinu.
Vlada bi se, kako je najavljeno, trebala očitovati o prihvaćanju Informacije o odustajanju od prodaje 75% poslovnih udjela u društvu HŽ Cargo, kao i o predloženoj odluci o donošenju Šestog nacionalnog izvješća RH prema Okvirnoj konvenciji UN-a o promjeni klime.
