U ponedjeljak Hrvatska radiotelevizija počinje emitirati treću, završnu sezonu cijenjene i hvaljene domaće serije "Novine" redatelja Dalibora Matanića, prema scenariju novinara i književnika Ivice Đikića i u produkciji produkcijske kuće Drugi plan iza koje stoje Nebojša Taraba i Miodrag Sila. Riječ je o političkom trileru smještenom u ambijent današnje (post)industrijske Rijeke gdje se isprepliću visoka politika i niske strasti, korupcija, kriminal, vlastohleplje, zloupotreba moći... ispričani kroz prizmu novinske redakcije.
Dok je u prvoj sezoni težište priče bilo na novinarstvu i medijima, u drugoj sezoni fokus je više bio premješten na politiku. Radnja se odigravala tijekom kampanje za predsjedničke izbore s dvoje makijavelistički portretiranih kandidata - aktualne predsjednice Jelene Krsnik i njezinog izazivača Ludviga Tomaševića, u čijim su ulogama briljirali Nives Ivanković i Dragan Despot. Kako nam je prošloga ljeta, u razgovoru za Net.hr uoči početka emitiranja druge sezone, kazao scenarist "Novina" Ivica Đikić, u trećoj sezoni težište priče pomiče se na korupciju u sudstvu, s tim da je glavna baza i dalje redakcija "Novina".
'NISAM HTIO DA LIK JELENE KRSNIK BUDE NALIK KOLINDI'
"Novine" su, slažu se mnogi, ponajbolja domaća serija u samostalnoj Hrvatskoj te prva koja je postigla međunarodni uspjeh. Naime, otkupila ju je i prikazuje najpopularnija svjetska streaming-platforma Netflix i općenito je druga koja na Netflix dolazi sa slavenskog govornog područja (prva je bila ruska "Silver Spoon"). Uoči početka emitiranja treće sezone ponovno smo razgovarali sa Đikićem, čovjekom koji je osmislio "Novine" i napisao scenarij.
NET.HR: Što publiku čeka u trećoj sezoni? Kazali ste već da će fokus biti na sudstvu, a hoće li se i drugi krakovi priče povezati u čvor?
ĐIKIĆ: Naglasak je možda nešto veći na pravosuđu, zapravo na sudstvu, ali i dalje imamo sve one elemente kao i prije - novinsku redakciju, dakle priču o medijima, a i politiku, naravno. Nastavlja se tamo gdje smo stali u drugoj sezoni. Izabran je novi predsjednik države pa se radnja razvija i u tom smislu. Ovo je zadnja sezona pa smo htjeli zatvoriti sve te linije radnji koje smo otvorili u prethodnim sezonama. Nije nam palo na pamet da iz fokusa ispustimo redakciju. Ipak je to osnovna nit svih triju sezona.
NET.HR: Iako se obično kaže kako je "svaka sličnost sa stvarnim osobama slučajna", publika je uočila da se radnja u seriji umnogome poklapa sa stvarnošću. Druga sezona završila je predsjedničkim izborima, koji su se u međuvremenu dogodili i u stvarnosti. Kada smo ljetos razgovarali, kazali ste da je lik Jelene Krsnik, predsjednice koja gubi izbore, fiktivan i da u njemu ne treba gledati Kolindu Grabar Kitarović. No, neke sličnosti doista su upadljive.
ĐIKIĆ: Ako neke sličnosti i postoje, one su više plod glumačke kreacije Nives Ivanković i režije Dalibora Matanića, a manje je to bilo u samom scenariju. Ako ih je i bilo, onda su bile prigušene. Zaista nisam htio da taj lik bude nalik Kolindi Grabar Kitarović. Bilo bi i glupo da sam preslikavao ličnosti iz stvarnog života u seriju, možda tek neku sitnicu, neku osobinu, rečenicu, gestu... U likovima Jelene Krsnik i Ludviga Tomaševića ima jako puno naših političara i političarki. Naravno, ima nečega što nije posuđeno, svojstveno samo tom liku. Kada bismo ušli u svaki lik, mogli bismo naći nešto što eventualno pripada nekom stvarnom liku, ali mislim da se ne treba hvatati za to. Treba gledati svaki lik u njegovoj cijelosti. Nisam htio niti da ijedan lik bude preslika neke osobe iz stvarnosti. Bilo bi lakše da je tako, ali to bi onda bio dokumentarac.
NET.HR: Kod lika Ludviga Tomaševića vidi se, recimo, da je demonsko utjelovljenje svih loših osobina političara i moćnika...
ĐIKIĆ: Tako je, mnogih od njih, čak i nepostojećih (smijeh), ali i onih koje znamo, a ne znamo koliko su mu zapravo slični.
'NIJE MI BILA NAMJERA PREDVIĐATI DOGAĐAJE, POKLOPILO SE'
NET.HR: Ljudi hvale Vas i redatelja Matanića, odnosno vašu vidovitost, tvrdeći da ste u seriji predvidjeli mnogo toga što se potom dogodilo ili se događa u stvarnosti: od predsjednice koja gubi izbore, "tvrde kohabitacije" premijera i predsjednika, ostavke glavnog državnog odvjetnika u trećoj sezoni koju ste snimili prije nego što je stvarni državni odvjetnik (Dražen Jelenić) doista podnio ostavku... Jeste li, kao politički novinar, predugo uronjeni u zbivanja i odnose pa znate kako stvari stoje i u kojem smjeru idu ili nam je politička scena predvidljiva i stereotipna?
ĐIKIĆ: Nije mi bila namjera prognozirati događaje niti navješćivati što će se dogoditi. Takva ambicija u startu je glupa. Nismo se bavili gatanjem nego nekim dramskim zapletima. No, kada ste jako dugo u tom svijetu novinarstva i politike, kada o svemu tome ozbiljno i duboko razmišljate - ja sam pet-šest godina bio intenzivno uronjen u pisanje scenarija za "Novine", tri sezone i 33 epizode što je jako puno teksta - onda vam se čak i slučajno dogodi neko takvo poklapanje. No, da se u stvarnosti i nije dogodilo išta od ovoga što smo, kako kažete, predvidjeli, to ne bi umanjilo kvalitetu serije.
NET.HR: Serija je, sudeći prema kritikama i recenzijama, vrlo dobro prošla u nekim južnoameričkim zemljama. Kako to tumačite? Jesu li tamo prepoznali dodirne točke sa svojim političarima, medijima, korupcijom, vezama Crkve i politike...?
ĐIKIĆ: Pisalo se pozitivno o seriji i u nekim drugim zemljama, primjerice Nizozemskoj, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj... Britanski The Economist je objavio tekst o "Novinama", ali nekako je najviše tih pozitivnih kritika bilo upravo u zemljama Južne Amerike. Po nekom mom logičnom tumačenju, to je tako jer prepoznaju svoju situaciju u našoj situaciji, naročito kada je riječ o stanju u novinarstvu i medijima.
NET.HR: 'Novine' su prva hrvatska serija koja se emitira na Netflixu. Kako je prošla ondje? Jeste li općenito zadovoljni recepcijom serije?
ĐIKIĆ: Ništa od toga nisam očekivao pa mi je sve što se dogodilo oko serije bilo pravo čudo. "Novine" su jedini hrvatski audiovizualni proizvod koji je u ovom trenutku dostupan u cijelom svijetu na jezicima cijelog svijeta preko najveće svjetske streaming-platforme. Subjektivan sam, naravno, ali mislim da je to zaista veliki uspjeh. To nije važno samo za samu seriju nego i za našu kulturu općenito i za naš jezik. Vi na Netflixu imate seriju na hrvatskom jeziku, a nemate nijednu na mnogim drugim jezicima, čak i većima od našeg. Netflix ima oko 150 milijuna pretplatnika, ali računa se da na jednog idu još dvije-tri, možda i četiri osobe koje gledaju, tako da je riječ o platformi s publikom od gotovo 500 milijuna gledatelja. Naravno, ne mislim da su svi oni gledali "Novine". Nje to ni sadržaj za široke mase jer serija je pomalo hermetična i ima svoju specifičnu publiku. No, velika je stvar biti na Netflixu i dobivati pozitivne kritike iz cijelog svijeta.
'ČVRSTO SMO ODLUČILI DA OVO BUDE KRAJ 'NOVINA'
NET.HR: Ne tražim da nam otkrijete rasplet serije i kakav će biti njen klimaks, no jeste li na koncu zaokružili i zatvorili priču ili ste ostavili prostor za eventualni nastavak?
ĐIKIĆ: Iako možda ne bih smio govoriti o tome, moram reći da kraj serije, kada bismo se potrudili oko toga, ostavlja prostora za nastavak. Nije da nema nekih scenarističkih linija koje se ne mogu nastaviti, ali čvrsto smo odlučili da ovo ipak bude kraj "Novina". Možda se predomislimo za pet ili deset godina pa napravimo neki spin-off, ali mislim da su tri sezone i 33 epizode prava mjera za ono što smo željeli ispričati.
NET.HR: Radite li na nekom sličnom projektu?
ĐIKIĆ: Radim na dva-tri ozbiljna projekta koji su u visokoj fazi razvoja i prikupljanja novca za produkciju i snimanje, no vidjet ćemo što će biti od toga. Ja sam u ovom scenarističkom poslu tek pet-šest godina, ali sam za to vrijeme naučio da se jako puno stvari treba poklopiti kako bi se snimila serija. Napisati scenarij tek je jedan element da se snimi 10, 12 ili 16 epizoda sezone. Novac je bitan faktor da bi se snimila serija, nije dovoljno samo napisati scenarij.
NET.HR: Mnoge je oduševio Matanićev vizualni prikaz Rijeke. Rijeka je u međuvremenu postala Europska prijestolnica kulture, a njezin vizualni identitet predstavljen na svečanom otvaranju EPK-a - koji je također režirao Matanić - već je uvelike bio posredovan široj javnosti putem vaše serije. Jesu li "Novine" bile svojevrsna prethodnica onome kako se Rijeka predstavila na otvorenju EPK-a?
ĐIKIĆ: Mi smo seriju pisali i snimali prije nego što se uopće znalo da će Rijeka postati Europska prijestolnica kulture. Jednostavno se i to poklopilo. Osim toga, u Rijeci se nije snimalo baš puno filmova i serija. Ja sam bio urednik Novog lista u Rijeci, a Matanić je sugerirao da snimamo u Rijeci, ali sve to nije imalo veze sa samim EPK-om. Jednostavno nam se svidjela ideja da snimamo u Rijeci. Tamo smo dobili vizualnu atraktivnost kakve nema drugdje u Hrvatskoj.
NET.HR: Kako komentirate kontroverze i prijepore koje je izazvalo svečano otvorenje EPK-a u Rijeci, ali i neke umjetničke instalacije i projekti?
ĐIKIĆ: Meni se to sviđa, kao što mi se svidio i nastup Josipe Lisac na Pantovčaku. Bilo je drukčije. U redu je i da se ljudima to ne sviđa, jer im nije blisko i nije u njihovu kulturnom kodu. U redu je, naravno, i da to kažu, ali nije u redu da zbog toga podižu kaznene prijave. Isto vrijedi i za "Novine". Nekome se serija sviđa, nekome ne. Sve je to dio posla koji je izložen sudu javnosti.
