Nekoliko tisuća Zagrepčana i njihovih gostiju, istaknuti likovni umjetnici, predstavnici hrvatskog državnog vrha, ministri kulture iz susjednih zemalja, veleposlanici i brojni drugi ljubitelji umjetnosti nazočili su večeras svečanosti otvorenja nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Muzej je otvorila predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor istaknuvši kako je ovo otvorenje kulturni događaj godine, desetljeća i stoljeća, za čim su težile brojne generacije. Podsjetila je kako se dosadašnje djelovanje Muzeja suvremene umjetnosti odvijalo u Palači Kulmer na zagrebačkom Gornjem gradu.
Premijerka je istaknula kako je Zagreb sredinom 20. stoljeća bio europsko kulturno središte što se tiče suvremene umjetnosti, napose djelovanja grupe Exat na čijim su se avangardnim tendencijama odgojile brojne generacije hrvatskih umjetnika.
Napomenula je kako je ideja o izgradnji nove zgrade Muzeja rođena 70-ih godina, zahvaljujući vrhunskom umjetniku Vjenceslavu Richteru, koji je zamislio da se novi Muzej suvremene umjetnosti izgradi na prostoru Novog Zagreba.
Premijerka Kosor kazala je kako je ključnu odluku o izgradnji Muzeja donio ministar kulture Božo Biškupić u svom prvom mandatu koncem 90-ih godina, dodajući da su za njegovu izgradnju zaslužni Antun Vujić i Marina Matulović-Dropulić.
Izrazila je zadovoljstvo da će se bogati fundus Muzeja suvremene umjetnosti od 12.000 djela imati gdje prezentirati našoj i inozemnoj javnosti. Naglasila je i kako je započeto djelovanje jednog životnog Muzeja - Muzeja u pokretu, kojega će resiti i brojni drugi događaji, glazbe, plesa, riječi i drugih segmenata umjetnosti, a posebno vizualne.
Ministar kulture Božo Biškupić istaknuo je kako je Muzej suvremene umjetnosti iznimno vrijedan projekt hrvatske kulture, koji svojom jedinstvenom prezentacijom suvremene umjetnosti i arhitektonskom zamisli, posve novim muzejskim, multimedijskim i umjetničkim sadržajima potiče novo pozicioniranje suvremenih kretanja u likovnoj umjetnosti na europskoj karti ovakvih i sličnih muzeja.
Zahvalio je arhitektu Igoru Franiću, arhitektu zgrade, ravnateljici Muzeja Snježani Pintarić i izvođačima radova, građevinskoj tvrtki Tehnika. Ovo je najveća investicija u kulturi koju su zajednički financirali hrvatska Vlada i Grad Zagreb.
Podsjetio je i zahvalio istaknutim i zaslužnim ravnateljima i kustosima koji su vodili galeriju odnosno danas Muzej suvremene umjetnosti u proteklih pola stoljeća, a to su Vesna Barić, Božo Bek, Boris Kelemen, Radoslav Putar, Marijan Susovski, Davor Matičević i Nada Križić.
Ministar Biškupić je istaknuo da sadržaj Muzeja suvremene umjetnosti uključuje likovnost 20. i samih početaka 21. stoljeća - napose razdoblja djelovanja umjetničke grupe Exat, novih tendencija i svih dokumentiranih umjetničkih pojava od 50-ih godina 20. stoljeća do danas. Muzej posjeduje više od 12.000 umjetnina iz zemlje i svijeta, i taj će se umjetnički fundus nastaviti dopunjavati novom profiliranom skupljačkom i otkupnom politikom.
Napomenuo je kako je temeljni kamen za Muzej položen 2003. u mandatu ministra Antuna Vujića te naglasio vrlo dobru suradnju s gradonačelnikom Milanom Bandićem i zagrebačkom Gradskom upravom kao suinvestitorom.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je na svečanom kako smo svjedoci otvorenja kapitalnog objekta hrvatske kulture, za kojom su čeznuli brojni umjetnici, likovni kritičari i hrvatska javnost. Osvrnuo se i na dobru suradnju s ministrom kulture Biškupićem i hrvatskom Vladom u izgradnji Muzeja, rekavši da će Muzej postati veliki izazov za hrvatske i inozemne umjetnike, te za promicanje naše umjetnosti u zemlji i svijetu. Napomenuo je i kako je kultura važni strateški dio našeg društvenog i gospodarskog života, koja na osobit način svjedoči našu opstojnost i naš nacionalni identitet, što je i te kako važno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Uzvanike je pozdravila i ravnateljica Muzeja Snježana Pintarić zahvalivši svima na realizaciji ovog velikog događaja.
Program svečanog otvorenja režirao je Krešimir Dolenčić, a među brojnim zbivanjima posebno se izdvaja otvorenje instalacije Tobogan umjetnika svjetskog glasa Carstena Hoellera. Otvorene su i instalacije poljskog umjetnika Miroslawa Balke, zatim Dalibora Martinisa, Antuna Božičevića i dr.
Istodobno na mnogim su mjestima svirali poznati glazbenici i glazbene skupine. Sva događanja bila su popraćena video-projekcijama na zgradi Muzeja kako bi i ljubitelji likovne umjetnosti koji nisu imali pozivnice, izvan zgrade mogli pratiti program.
Od sutra Muzej suvremene umjetnosti otvorit će vrata javnosti, a sutra i prekosutra posjet je besplatan.
