Zbog straha od koronavirusa postoji opasnost da ljudi zanemare druge zdravstvene probleme, pa bi se moglo dogoditi da se dijagnosticira manje novooboljelih od raka i pogoršaju ishodi liječenja onkoloških bolesnika, upozorava predsjednik Hrvatskog onkološkog društva Eduard Vrdoljak.
"U Hrvatskoj se mjesečno dijagnosticira oko 2000 bolesnika s rakom, pa nam se ne smije dogoditi da u iduća tri mjeseca dijagnosticiramo samo, primjerice, 1000 novooboljelih. To bi značilo da smo propustili dijagnosticirati ostale", kaže Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split.
Nije dobro više se bojati koronavirusa nego raka
Ističe kako se rak ne smije ostaviti za razdoblje kada prođe kriza zbog koronavirusa, kako "pandemija ne bi uzrokovala drugu epidemiju".
"Apeliram na bolesne među zdravima da se nastave javljati liječnicima. Svjesni smo straha od izbivanja iz kuće, ali trebamo biti dovoljno mudri i sabrani da izađemo iz izolacije dijagnosticirati tumor", poručuje predsjednik Onkološkog društva.
"Pitao sam desetak bolesnika koji imaju metastatski rak boje li se više raka ili koronavirusa i velika mi je većina odgovorila da se više boje koronavirusa. Pitam bolesnicu s rakom želuca boji li se više svog raka ili bolesti COVID-19, odgovora COVID-a. Nije dobro da se više boji bolesti sa smrtnošću manjom od 0,2 posto od bolesti gdje je smrtnost 50 posto".
- Operacije se odgađaju, kontroliraju se ulasci...: Istražili smo kako izgleda zdravstvo u doba korone
Stoga je pitanje, ističe Vrdoljak, hoće li zbog straha od koronavirusa neka osoba prepoznati krv u urinu i krvarenje u mokraćnom mjehuru ili će to zanemariti i odgoditi dijagnozu za neka bolja vremena. Hoće li se dijagnostika raka dojke primjenjivati istim intenzitetom, odnosno hoće li žena koja napipa nešto u dojci zatražiti pomoć liječnika ili pričekati da prođe epidemija.
S obzirom na svakodnevni rad s oboljelima od raka, Vrdoljak ističe kako je njegov dojam da se u prva dva tjedna primjene mjera za suzbijanje koronavirusa u njegovoj klinici smanjio broj onkoloških bolesnika koji je predstavljen pred multidisciplinarnim timom klinike.
Iako su onkološki bolesnici u posebnom riziku od COVID-19, pa su i dvoje od troje prvih smrtno stradalih bili oboljeli od raka, Vrdoljak kaže kako u tu skupinu ne ulaze izliječeni od raka, oni koji su terapiju primali prije više od šest mjeseci i oni koji nemaju metastatsku bolest. Njihov imunitet je, kaže, jednak kao kod zdravih ljudi, a takvih je danas u Hrvatskoj oko 100.000.
Propusnice i izravan ulazak na kemoterapiju i zračenje
"Ugroženi su oni koji primaju aktivnu imunosupresivnu terapiju, a to su bolesnici na kemotarapiji i oni koji primaju specifične terapije koje smanjuju imunost te bolesnici s metastatskim rakom. O takvim bolesnicima moramo voditi dvostruku brigu i poduzeti sve da spriječimo ulazak koronavirusa u naše ustanove", kaže Vrdoljak.
O tome u splitskom KBC-u maksimalno vode računa, pacijenti se pozivaju da dođu u točno dogovorene termine, ne smije biti redova i čepova. Dnevno zbrinu 250 bolesnika kroz rad u dvije smjene, a oboljeli imaju posebne propusnice i ulaze izravno na kemoterapiju i zračenje.
"U Splitu smo otvorili niz digitalnih kanala, naši liječnici imaju virtualne ambulante i dnevno nam dolazi 56 zahtjeva za mišljenjem. Uveli smo virtualne digitalne ambulante kako se zbog odgode kontrola ne bi dogodio recidiv bolesti", napominje Vrdoljak.
Predsjednik Onkološkog društva također procjenjuje da će se u idućem razdoblju smanjiti odaziv građana na programe ranog probira za karcinom debelog crijeva, dojke, vrata maternice i slično.
