Premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za medije i predstavio Vladin travanjski paket mjera za gospodarstvo kojim bi se trebale ublažiti posljedice krize izazvane pandemijom koronavirusa.
- Poduzetnici zadovoljniji novim Vladinim mjerama: 'Ovo je pravi početak borbe protiv gospodarske krize'
- Detaljna analiza: Kako druge zemlje odgovaraju na gospodarsku krizu i gdje je tu Hrvatska?
"Upravo smo održali uži kabinet i dogovorili sve točke dnevnog reda, među ostalim paket mjera i zakonskih prijedloga koje ćemo sutra usvojiti. Dio tih mjera predložit ćemo Saboru na usvajanje. Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa. Krize kakvu svijet ne pamti. Za Europu, naravno i Hrvatsku, bez dvojbe je to najveća kriza od Domovinskog rata. Svi skupa ćemo, kad prođe vrijeme, pamtiti ožujak 2020. kao najzahtjevniji mjesec u ovom tisućljeću", rekao je Plenković i nastavio:
"Već sam rekao da smo u ratu protiv koronvirusa, panike i društveno-ekonomskih posljedica pandemije. Situacija je zahtjevna, teška i najveći problem je neizvjesnost jer nitko ne može procijeniti koliko će ovo trajati. Utjecala je na promjenu naših života preko noći i znam da nikome nije lako."
Premijer smatra da i dalje imamo kontrolu, ali je i svjestan da se moramo prilagoditi situaciji.
"Svi se pokušavamo priviknuti na novu realnost, na 'novo normalno', kako to nazivam. Pred nama je izbor, vrlo jednostavna dilema između spašavanja života i odustajanja od našeg načina života dosad. U tom pogledu imamo jasan odabir - spašavati živote. Ipak, situaciju još imamo pod kontrolom", naveo je pa se nadopunio:
"Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i moramo pokazati odgovornost, solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva. Ovo je situacija u kojoj moramo biti osobno odgovorni. Stoga, u kontekstu borbe protiv virusa, apeliram na sve da budu strpljivi. Dio s panikom smo apsolvirali. Zato, budimo strpljivi kako bismo pomogli onima koji se trude suzbiti širenje zaraze. Treći, najzahtjevniji zadatak koji je pred svima, jest pitanje gospodarstva i pitanje socijalnih posljedica", naglasio je premijer i dodao:
"Prije dva tjedna predstavili smo prvi paket mjera, vrijedan oko 30 milijardi kuna. Koriste ga poduzeća u kojima je zaposleno oko 400.000 ljudi. Na taj način spašavaju se radna mjesta. Taj cilj je izrazito važan jer prve procjene razmjere ove krize na globalnoj razini veće su od one iz 2008., koja je bila kriza financijskog kapitalizma. Ovu krizu uspoređuje se s Velikom depresijom iz 1929."
Predstavio je zatim drugi paket mjera.
"Odlučili smo kao Vlada čvrsto stati iza hrvatskihradnika i gospodarstva. Mjera koja se predlaže jest da se minimalac podigne na 4000 kuna neto i teret doprinosa preuzima država na sebe. Ove mjere tiču se samo poduzeća koje ne otpuštaju radnike", važna je poruka premijera i Vlade, no ona je tek početak:
"Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili znatno otežan i koji će biti dijelom ili u cijelosti oslobođeni davanja. Idemo logikom da one tvrtke koje imaju pad prihoda od oko 20 posto, imaju odgodu od 24 mjeseca. Koji imaju manje od 20 posto, dovoljno su čvrsti da iznesu krizu. Oni koji imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihodima za travanj, svibanj i lipanj."
Vlada je mislila na sve sektore, što će razveseliti one u poljoprivredi i turizmu.
"Treći element jest plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na način dok se ne naplate izdani računi. Ova mjera sad vrijedi za sve. Rok za predaju financijskih izvješća pomiče se na 30. lipnja i ukida se plaćanje naknade Fini. Rekli smo i da će država biti maksimalno štedljiva, svi ministri dobili su nalog za obavljanje samo poslova koji su nužni za funkcioniranje države. Ništa osim toga. Sve ovo što radimo očekujemo i na razini jedinica lokalne samouprave i na razini javnih poduzeća. Mi ćemo na sjednici Vlade isto tako imati i prijedloge koji se odnose na sektor poljoprivrede, gdje želimo usmjeriti proces nabave u korist domaće poljoprivredne proizvodnje. Pomoći ćemo i malim mljekarima, otkupit ćemo sve viškove, u to mogu biti sigurni. Ujedno, idemo i s mjerama u sektor koji je najpogođeniji krizom, a to je resor turizma", naglasio je premijer i objasnio:
"Promijenit ćemo niz zakona koji će pomoći hotelijerima, agencijama, iznajmljivačima... i tako će lakše prebroditi krizu."
Na redu su razgovori sa sindikatima...
"Moramo sa socijalnim partnerima razgovarati o daljnjim potezima. Također, nema neisplate mirovina. Nadalje, tražimo izvore financiranja i gledamo sve mogućnosti kako bismo olakšali situaciju. Siguran sam da ćemo unatoč preprekama pronaći sredstva i namirili obaveze. Također, ova situacija ne smije biti podloga za sukob javnog i privatnog sektora. Naša je želja da se sve odluke donose sa suglasjem, razgovarat ćemo sa svima i vidjeti koliki je prostor za eventualne uštede."
Ipak, sindikati su kroz otvoreno pismo kritizirali poslodavce jer novac ne ide radnicima i premijer je upoznat s tim.
"Ministarstvo financija ima jasan uvid u to kamo ide novac i kako se troši. Ovaj potez služi da radnici dobiju plaću", ističe Plenković.
"Što se turizma tiče, situacija je najkritičnija"
Jedan od zahtjeva bio je moratorij za kreditne obveze, ne samo za tvrtke nego i za građane.
"Od danas je krenuo moratorij na sve dužnike i očekujemo razumijevanje banaka. Sve mjere vrijede iduća tri mjeseca", pojasnio je premijer te otkrio prognozu za dulje razdoblje krize i što očekuje za turizam:
"Što se tiče ova tri mjeseca, osigurat ćemo sredstva za pokrivanje mjera koje smo predložili, kao i obveza države. Ići ćemo postupno. Prvi izvori financiranja bit će s HNB-om, komercijalnim bankama, Ministarstvom financija... Razgovaramo o mogućnostima angažmana mirovinskih fondova, razgovarat ćemo s međunarodnim financijskiminstitucijama, Europskom središnjom bankom... Mi smo država koja je na putu u eurozonu i ta činjenica je izrazito važna. Ovo je situacija u kojoj bi nam bilo puno bolje i puno lakše da imamo na raspolaganju uobičajene mehanizme kao članice eurozone. Što se turizma tiče, situacija je najkritičnija. Ne bih spekulirao o tome koliki su efekti."
Premijer je rezimirao troškove.
"Što se tiče ukupnog efekta ovih mjera, ona prva s podizanjem minimalca bit će oko 8,5 milijardi kuna, ova druga mjera koja se odnosi na otpis poreza je otprilike devet do 12 milijardi kuna, sve što će ići kroz kredite, kad se sve skupa zbroji, bit će više od prvih 30 milijardi kuna. Napravit ćemo procjenu i preciznije reći brojke. Što se tiče rezanja troškova, bit će ozbiljni. Pravi rezovi slijede s plaćom u svibnju. Želimo razgovarati sa sindikatima i imamo neke ideje, želimo zajednički ići u mjere."
Parafiskalni nameti često se spominju u smislu rezova, ukidanja, ušteda.
"Trenutno imamo oko 448 nameta, a njih dvadesetak su najteži i iznose oko 7,5 milijardi kuna. Pola od toga ide na građane, a pola na poduzetnike. Namjera je jedne radne skupine da se ide u smanjivanje onoga što se može smanjiti. Mirovine, primjerice, ni u kakvim okolnostima nećemo dirati, to ne dolazi u obzir, isplate idu od 8. travnja."
Svejedno, novonezaposlenih ima oko 14.000 u ovom trenutku i upitna je naknada koju dobivaju.
"U ovom trenutku ne možemo korigirati naknadu jer nam je bitno zadržati radna mjesta pa naknade nećemo korigirati. Što se zaposlenih tiče, mjerom o primanju 4000 kuna neto bit će obuhvaćeno oko 400.000 zaposlenih, a mi smo radili projekciju na 500.000 zaposlenih u travnju, a u svibnju i lipnju i do 600.000", objasnio je na kraju ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.
