Na prvu je zvučalo sjajno: zbog koronavirusa i potresa banke će dopustiti odgodu plaćanja kredita na najmanje tri mjeseca. Unatoč dobroj volji, ipak ništa nije besplatno pa ni ova mjera u doba krize. Isplati li se odgađati plaćanje i to nadoplatiti ili ipak stisnuti zube i uštedjeti?
Najčešće solemnizacija
Od početka travnja do danas u jednoj su banci primili više od 600 zahtjeva za moratorij - dnevno.
''Zaprimili smo nešto više od 5000 zahtjeva. Otprilike oko
dvadesetak posto zahtjeva odnosi se na stambene kredite, a 80
posto na ostale vrste kredita'', kazao je Dario
Gabrić iz Erste bank.
Kod stambenih kredita najčešća je i solemnizacija aneksa ugovora.
Tim dokumentom mogu se pokretati ovrhe.
''I banke bi mogle sastaviti nove otplatne planove u kojima se krediti otplaćuju s nekim vremenskim pomakom, sukladno tome obračunati kamate, međutim što ako jednog dana dužnici upravo za te kamate koje se prolongiraju na buduće vrijeme tuže banke ili ih ne budu htjeli platiti pa će zapravo banke biti u problemu'', rekla je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta.
- Kupnja u doba korone: 'Bilježimo velik interes za online kupnju, potražnja je rasla i do deset puta'
Na potezu država
Taj dodatni trošak solemnizacije pada na klijenta koji naknadu
mora platiti javnom bilježniku.
''To nisu mali iznosi, za jedan takav kredit koji sam spomenuo od
90.000 eura, on može iznositi do tri, četiri, pet tisuća kuna'',
izjavio je Denis Smajo iz udruge Potrošač.
HNB savjetuje da se banke i dužnici dogovore, a na potezu bi
mogla biti država.
''Da se pri tom visina naknade za javnobilježničku uslugu ne
obračunava na uobičajeni način, prema vrijednosti ugovora,
ili neka država putem institucija koje to mogu izvršiti odredi
fiksnu naknadu'', dodaje Ivanov.
Hrvatska udruga banaka također poziva institucije da razmotre
snižavanje troškova solemnizacije kako bi moratorij za
građane bio jeftiniji. Neke su poput OTP banke odlučile da neće
biti tih troškova, druge - još razmišljaju.
''Finalna razrada modela je u tijeku. Dakle, svi konkretni
detalji bit će poznati početkom idućeg tjedna. Ideja
je da se klijentima maksimalno izađe ususret. Znači, da sve ono
što niste platili sada da se jednostavno prebaci ili na kraj
kredita ili da se u dogovoru s klijentom i njegovim
preferencijama nađe odgovarajuće rješenje'', rekao je
Gabrić.
U cijeloj priči s krizom koja nam slijedi nema puno
dobitnika.
''Situacija da velik dio dužnika neće otplaćivati svoje
kredite u idućih nekoliko mjeseci znači da će banke zapravo
propuštati kamatne prihode, to će imati određene negativne
posljedice na njihovu dobit'', objašnjava Ivanov.
Iako ni mogućnost odricanja i neke vrste oprosta nije
nemoguća.
''Banke žive od reputacije. Reputacija banaka je u zadnjih
nekoliko godina uništena. Možda bi im upravo ti neki oprosti tih
kamata za dug koji će se otplaćivati kasnije bili relativno
čak i jefitni, a ne preskupi načini da povećaju svoju reputaciju,
da pokažu solidarnost'', dodaje Ivanov.
No, kriteriji bi u tom slučaju trebali biti izrazito jasni,
socijalni i bez zloporabe.
