U Međunarodnom Centru za infektivna istraživanja u Lyonu, radi i jedna znanstvenica koja je važan dio svojeg školovanja provela u Zagrebu, dr. Branka Horvat, specijalist u oblasti imuno-virusologije. U tom centru ravnateljica je odjela Imunobiologije virusnih infekcija.
Objasnila je kakva je situacija u Francuskoj s koronavirusom.
"Slično je kao i svugdje drugdje u svijetu, karantena završava 11. svibnja pa ljudi sjede kod kuće i čekaju da to dođe kako bi nastavili s aktivnostima. Sve stoji i čeka, škole su zatvorene, sveučilišta vjerojatno ostaju zatvorena do rujna. U nekoj smo fazi iščekivanja, hoće li se smanjiti broj pacijenata, hoće li se naći neki novi lijek, za cjepivo se zna da ga neće biti još najmanje godinu dana, vjerojatno i kasnije. Traje iščekivanje", rekla je Horvat.
Rekla je kako je jedna ekipa u okviru Instituta izolirala virus.
"U okviru našeg instituta, Centara za infektivna istraživanja, CIRI, ovdje u Lionu, jedna je ekipa, koja je u izravnoj vezi s bolnicom, izolirala virus prije dva mjeseca. Moja ekipa počela je raditi na virusu prije mjesec i pol, čim smo ga dobili u naš P3 laboratorij, bez visoke razine sigurnosti ne možete raditi s virusom. Tako smo počeli s istraživanjima utjecaja peptida koji inhibiraju fuziju između virusa i stanice. Ti antifuzijski peptidi dali su nam obećavajuće rezultate dosta brzo, no tek smo počeli, tek prije dva mjeseca.
Dobili smo prvi novac za istraživanje i možemo se sada na to koncentrirati. Unatoč karanteni dosta se može napraviti, a nadam se da će nakon 11. svibnja stvari profunkcionirati te da ćemo moći, među ostalim, naručiti i laboratorijske životinje koje su potrebne za istraživanja. Do njih je sada jako teško doći jer, primjerice, tvrtka Jackson u ovom trenutku ima više od tisuću zahtjeva za transgenični mišji model pa joj je problem odgovoriti na tako veliku potražnju", kazala je.
"Neće nam trebati ni maske ni dezinfekcija"
Objasnila je na čemu njen tim sada u laboratoriju radi.
"Ono na čemu mi radimo u laboratoriju jest da pokušavamo spriječiti ulazak virusa peptidima. Dakle, ne cijepljenjem, nego privremenom prevencijom infekcije respiratornog trakta. Ideja je da čovjek ujutro, već nakon pranja zubi, uzme peptide koristeći sprej te da ostaje zaštićen od infekcije cijeli dan. To je antivirusna prevencija, što sada pokušavamo razviti kao pristup. Ako se to pokaže efikasnim, neće nam trebati ni maske ni društveno distanciranje. Antivirusne peptide planiramo ispitati i kao tretman kod postojeće infekcije.
Preventivni pristup peptidima prilično smo dobro razvili za virus ospica, ali i za virus nipah, jedan novi virus koji se pojavio prije 20-ak godina, također od šišmiša, a koji je daleko opasniji od SARS-a jer nakon infekcije čovjeka izaziva smrtnost u omjeru i do 90 posto.
Zadnja je epidemija bila u Kerali u Indiji gdje je onda izazvala veliku paniku u tom dijelu svijeta. Međutim, u tim istraživanjima nas je prekinula sadašnja pandemija pa nismo još usavršili taj tretman. Logično je bilo da na sličan način pokušamo tretirati i SARS-CoV-2 kada se pojavio", rekla je za Večernji list.
Smatra da je najmoćniji laboratorij ipak priroda.
