Mjera očuvanja radnih mjesta i isplate naknade u visini minimalca krenula je prva s primjenom i, uz odgodu naplate poreza i doprinosa, izaziva najveći interes i građana i poduzetnika. Ta bi mjera u primjeni trebala biti tri mjeseca i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović nada se da neće biti potrebno produljivati njezino korištenje, ali najavljuje da će Vlada biti spremna i na produljenje ako to bude potrebno.
VEZANE VIJESTI
''Za ovu mjeru ćemo prenamijeniti oko 100 milijuna eura postojećih sredstava iz Europskog socijalnog fonda, a ostatak će se financirati iz proračuna. Za mjeru predviđamo oko pet milijardi kuna u tri mjeseca'', kazao je Aladrović u razgovoru za Novi list i dodao: ''Osnovna zadaća je suočiti se s virusom, a druga zadaća je održati gospodarstvo. Sigurno je da osobna potrošnja čini veliku ulogu u gospodarskoj dinamici i upravo iz tog razloga upitno je koliko je dobro i do koje mjere smanjivati svima plaće. Naravno kao i u svemu potrebno je pronaći određeni balans''.
Aladrović je pritom istaknuo kako ''potpora nije nikada zamišljena kao isplata minimalne plaće radniku umjesto poslodavca'': ''Naprotiv, ova mjera je subvencija koja se isplaćuje poslodavcu u maksimalnom iznosu do 3.250 kuna po radniku, a poslodavac će odlučiti, ovisno o svojim mogućnostima, hoće li radniku isplatiti minimalnu plaću ili eventualno nešto više, na što bi poslodavce i ovom prilikom pozvao, jer nam je svima u interesu zadržati kvalitetnog radnika. Ova kriza će prestati i tada će ponovo trebati nastaviti poslovanje, što će biti puno lakše ako smo zadržali radnike''.
Ministar je također višekratno u razgovoru istaknuo da su sve mjere podložne promjenama i prilagodbi novonastalim situacijama: ''Jasno mi je da poslodavci u startu traže otpise pojedinih davanja i da smatraju da moratorij od tri mjeseca nije dovoljna mjera, no pričekajmo kako će se situacija dalje razvijati i, kako smo već naglasili, sve opcije su na stolu''.
Poručio je i svim korisnicima mirovina ''da je isplata mirovina sigurna'', a kada je riječ o promjenama Zakona o radu, kazao je: ''Nakon zdravstvenog, imperativ je gospodarski aspekt krize, u kojoj želimo što više sačuvati ekonomiju države za vrijeme trajanja krize, a i pomoći joj u oporavku nakon. Kao što smo mogli čuti i na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća za to postoji konsenzus svih socijalnih partnera koji će vjerujem pokazati razumijevanje za eventualne zakonske prilagodbe radnog prava. U kojoj mjeri i kada još je prerano govoriti, ali želim istaknuti da kakve god budu bit će prije donošenja i primjene usuglašene sa socijalnim partnerima.
