Kada se ti podaci usporede s istim razdobljem prošle godine, dolazi se do rezultata da je prosječna neto plaća 1% viša. Također, više je ispitanika koji primaju plaću manju od navedenog prosjeka, nego onih čija je plaća viša od prosjeka.
Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.746 kuna što je također 2% više nego u prethodnom kvartalu, podaci su servisa Moja plaća.
U drugom kvartalu 2017., osim kategorije top managementa, koja u prosjeku ima 121% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (60% iznad prosjeka), ljudskih potencijala (+41%), te telekomunikacija (+35%).
Najmanje prosječne plaće i dalje imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (44% ispod prosjeka), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-33%). Radnici u jednoj od najpopularnijih kategorija, 'Turizam i ugostiteljstvo', imaju u prosjeku 21% nižu plaću od prosjeka.
Muškarci i dalje više plaćeni
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 11% višu plaću od žena.
Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.784 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.227 kuna.
U odnosu na prethodni kvartal prosječna mjesečna neto plaća i muškaraca i žena viša je za 2%.
Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 51% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 23% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 109% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 71% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 5% višu plaću od prosjeka, ali 28% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju 2% višu plaću od prosjeka i 17% nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.
Najbolje plaćaju privatne tvrtke u stranom vlasništvu
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 12% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.182 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.211 kuna (5% manje od prosjeka).
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 1% je viša od prosjeka i iznosi 5.584 kuna, dok su plaće u javnoj i lokalnoj samoupravi 3% više od prosjeka i iznose 5.659 kuna.
Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 14% ispod prosjeka i iznosi 4.756 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 4% niža od prosjeka i iznosi 5.310 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.641 kunu i 2% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 7% viša od prosjeka i iznosi 5.874 kuna.
Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu
Gledano prema županijama, najniže plaće u drugom kvartalu 2017. zabilježene su u Virovitičko-podravskoj, čak 21% ispod prosjeka te Požeško-slavonskoj županiji gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 18% manje od prosjeka.
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 13% iznad prosjeka i ona iznosi 6.221 kunu. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka županija gdje su plaće 1% više od prosjeka.
Početnicima 17% niža plaća od prosjeka
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva, ispitanici imaju 15% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 7% nižu plaću.
S tri do pet godina iskustva plaća je 5% viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je 11% viša od prosječne.
Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i najniže plaće (24% niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici stariji od 35 godina imaju 10% višu plaću od prosječne.
