Kako je sve počelo? Bili smo u našoj najljepšoj i najstarijoj kontinentalnoj hidroelektrani koja još uvijek radi

Image
17.11.2020.
10:04
VOYO logo

Na rijeci Kupi smještena je jedna od najstarijih aktivnih hidroelektrana koja je, između ostaloga, i zaštićeni spomenik kulture Republike Hrvatske – HE Ozalj.

Energija se tu proizvodi još od davne 1908. godine, kada je izgrađena HE Ozalj 1 “Munjara grada Karlovca” koja se do danas izgledom gotovo pa nije mijenjala zbog čega predstavlja izvrstan primjer industrijske arhitekture s početka dvadesetog stoljeća.

Grad Karlovac je gradnju hidroelektrane, koja je izgrađena za potrebe rasvjete grada, tada povjerio inženjeru Valerijanu Rieszneru, koji je u to vrijeme bio poznat građevinski stručnjak. Zbog velikog doprinosa i brze gradnje, Valerijanu je postavljena spomen-ploča u strojarnici HE Ozalj, koja je od svog osnutka do danas neprekidno u pogonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nikakvi vanjski utjecaji nisu oštetili niti postrojenje niti zgradu, čak ni pri velikim naletima vode kada je protok bio veći od 1.100 m3/sek.

“HE Ozalj počela je s radom 1908. godine i radi gotovo 112 godina u kontinuitetu: elektrana je izgleda kakvog je bila kada je sagrađena te je do danas nepromijenjena. Zanimljivo je i da je sagrađena na mjestu nekadašnjeg mlina te da je investitor u potpunosti bio grad Karlovac”, kazao nam je Milan Sabljak, direktor GHE Gojak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Baš je tu poznati hrvatski izumitelj Nikola Tesla lokalnoj upravi potvrdio kako je ova lokacija za izgradnju hidroelektrane izvrsna.

“Karlovac je angažirao Teslu i on je dao pozitivnu ocjenu lokacije”, ispričao je Sabljak, ponosan što hidroelektrana sve ove godine radi bez ikakvih problema uz, naravno, redovito održavanje.

“Kroz vrijeme je mijenjana samo oprema, a značajni zahvat dogodio se 90-ih, kada su se mijenjale turbine, a prije nekoliko godina i generatori”, govori Sabljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

‘Sve radimo da zaštitimo rijeku’

Nakon Drugog svjetskog rata došlo je do razvoja industrije, a tada se rodila ideja da se na lijevoj obali Kupe izgradi Ozalj 2, HE koja je 1952. godine stavljena u pogon.

Danas, voditelj pogona HE Ozalj – Dražen Mrljak, kaže kako će dokle god teče rijeka kroz korito biti nastavljen održivi razvoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Već nekoliko godina radi se na tome da se pazi na okoliš i održivost rijeke, kao i sam proces proizvodnje. I sami smo bili među pionirima kada je u pitanju podmazivanje ležajeva vodom, a ne uljem. Sve je održivo i biorazgradivo te sve radimo da zaštitimo rijeku”, kazao nam je Mrljak.

Nakon četiri godine došli su do kraja s revitalizacijom, jednim od stupova realizacije obnovljivog scenarija razvoja do 2030. godine. S obzirom na to da su HEP-ove hidroelektrane u prosjeku starije od 40 godina, važno je u njih ulagati ne bi li one nastavile proizvoditi električnu energiju.

Isto tako, pri samoj revitalizaciji nije bilo bitno samo tehnološki poboljšati HE Ozalj već su se zbog njene povijesne važnosti trebala maksimalno poštivati postojeća konstrukcijska rješenja i izgled interijera i eksterijera.

Što se samog pogona tiče, zamijenjena su sva tri agregata: A, B i C, a obnovljena je i elektro i strojarska oprema kojoj je istekao životni vijek. Izgrađena je nova transformatorska stanica te su, kao što je ranije naveo Sabljak, zamijenjeni i generatori. Sve to omogućilo je povećanje ukupne snage elektrane te očekivane godišnje proizvodnje električne energije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HE Ozalj temelji se na ekološki prihvatljivoj proizvodnji, što dokazuje i činjenica da posjeduje certifikate za proizvodnju „zelene energije“.

Obje ozaljske hidroelektrane su od početka proizvodnje pa do danas proizvele 1,8 milijardi kWh (1800 GWh), a nakon revitalizacije snaga hidroelektrane Ozalj 1 povećana je s 3,3 na 4 MW, što omogućava povećanje godišnje proizvodnje za milijun kWh.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, HEP je ciklus revitalizacija za hidroelektrane u Hrvatskoj započeo još 2012. godine te je u te svrhe do sada investirano oko 1,4 mlrd kuna, a već do 2030. godine planiraju uložiti još 2,2 milijarde kuna, čime će hidroelektrane biti tehnički poboljšane i usklađene s najstrožim standardima zaštite okoliša te će im se produljiti životni vijek. Ujedno će se ukupna snaga hidroelektrana povećati za 160 MW, što, primjerice, odgovara snazi šeste po veličini hidroelektrane u Hrvatskoj.


Sadržaj nastao u suradnji s partnerom HEP prema najvišim uredničkim standardima Net.hr-a.

pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo