Ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, Damir Hadžić, utvrdio je u srijedu kako ipak postoji suglasnost da dio Jadransko-jonske autoceste od Ploča prema jugu najvećim dijelom prolazi kroz njegovu zemlju, dodajući kako je to za nju dobra i važna vijest.
U intervjuu, koji se pojavio na sarajevskom internetskom portalu Klix, Hadžić je kazao kako je to bio dio dogovora postignutih na neformalnom sastanku premijera četiri države regije održanom u ponedjeljak u Cavtatu.
"Dobili smo usmenu ponudu na održanom sastanku premijera u regiji, a predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda me izvijestio u vezi s tim da će trasa Jadransko-jonske autoceste ići preko BiH. Dakle, trasa bi išla regijom istočne Hercegovine, od Crne Gore prema Trebinju, čvorište bi se nalazilo u Počitelju i nakon Počitelja se vraća ponovo kroz ovaj dio jugozapadne Hercegovine, preko Počitelja, Ljubuškog, Čitluka i naravno do Bijače", kazao je Hadžić.
Iz Hadžićeva ureda do sada su tvrdili kako ne znaju ni za kakav dogovor o dijelu trase Jadranko-jonske autoceste kroz BiH, a iz ureda predsjedatelja Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande zanijekali su da je u Cavtatu o trasi bilo što dogovoreno.
"O trasi ništa nije dogovoreno", odgovor je što ga je na izravan upit o tome u Bevandinom uredu dobila Hina.
U Hadžićevu uredu u srijedu nije bilo moguće dobiti pojašnjenje novih ministrovih tvrdnji, uz obrazloženje kako je on na putu do početka narednog tjedna.
Hadžić je, međutim, u intervjuu sve predstavio kao već završenu priču.
"Mi smo konačno u poziciji da kažemo kako je BiH dobila jedan veliki infrastrukturni projekt. Bez obzira na sve špekulacije koje su se pojavile, moram reći da smo mi spremni u ovaj projekt ući odmah što se nas tiče", izjavio je Hadžić.
Dodao je kako očekuje da bi gradnja Jadransko-jonske autoceste dobrim dijelom bila oslonjena na financijsku potporu iz fondova Europske unije.
Komentirajući različita stajališta u Hrvatskoj o trasi buduće autoceste, Hadžić je konstatirao kako to ipak nije bitno jer o svemu postoji suglasnost onih koji su odgovorni za izvedbu tog projekta.
"Logično je da u Hrvatskoj ima oporbe i protivnika koji će se suprotstaviti realizaciji ovoga projekta. Važno je da najodgovorniji ljudi imaju jedinstven stav. Ali, nećemo se mi zamarati Hrvatskom previše. Ovo je povezivanje Albanije, BiH i Crne Gore. Ovaj projekt je prije svega vitalno važan za te tri zemlje. U ovom trenutku nema nikoga tko bi mogao ozbiljno ugrožavati realizaciju tako važnog projekta", kazao je Hadžić.
Vlasti BiH za sada ne raspolažu nikakvom cjelovitom planskom dokumentacijom, potrebnom za gradnju dijela Jadransko-jonske autoceste kroz tu zemlju, jer sve ovisi o konačnom stajalištu Hrvatske.
Za sada je definirana samo izlazna točka autoceste iz BiH ka Crnoj Gori u blizini Trebinja.
Ukoliko bi se autocesta gradila tako da većim dijelom prolazi kroz BiH, ona bi u tu zemlju iz Hrvatske ulazila preko graničnog prijelaza Nova sela-Bijača pa potom preko Međugorja i Počitelja išla preko Popovog polja ka Trebinju.
Dubrovačko zaleđe i sam Dubrovnik u tom bi slučaju s ovom autocestom bili povezani posebnim odvojcima.
Jadransko-jonska autocesta bi u ovom slučaju kroz BiH prolazila u dužini od oko 100 kilometara i bila bi izravno povezana s autocestom na koridoru V, čija je gradnja u tijeku.
Najavljeno je kako bi do sredine rujna trebala biti puštena u promet dionica koja povezuje Bijaču i Međugorje duga deset kilometara a nakon toga slijedi nastavak gradnje k Počitelju.
