Umjereni rast desnog centra, velik rast krajnje desnice i veliki pad liberala i zelenih, glavna su obilježja europskih izbora, pokazuje procjena budućeg sastava Europskog parlamenta na temelju izlaznih anketa.
Prema procjeni na temelju izlaznih anketa iz 11 i predizbornim anketama iz 16 država članica, Europska pučka stranka (EPP) koja okuplja stranke desnog centra imat će 181 zastupnika, pet više nego u prethodnom sazivu.
Drugi po snazi ostaje progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) sa 135 zastupnika, četiri manje u odnosu na prethodni saziv.
Liberali (Renew) pali su za čak 20 mandata i trebali bi imati 82 umjesto 102 koliko su dosad imali.
Te tri grupacije, koje se smatraju glavnim proeuropskim snagama zajedno su osvojile 398 mandata, a u prethodnom su sazivu imale 417 zastupnika. Dosadašnji saziv je imao 705 zastupnika, a novi će imati 720.
Zeleni su doživjeli veliki pad i prema procjenama osvojili su 53 mandata, 18 manje nego u ranijem sazivu u kojem su imali 71 zastupnika. Zeleni se također smatraju izrazito proeuropskim strankama, ali su više puta glasali suprotno većini triju prvih stranaka, koje su im stoga prigovarale da su nepouzdani partneri.
Zastupnički klub kranje desnice, Identitet i demokracija (ID) trebao bi imati 62 zastupnika, 13 više nego u prethodnom sazivu. No, uspjeh krajnje desnice još je veći ako ima se pridoda rezultat Alternative za Njemačku (AfD), koja je nedavno izbačena iz ID-a i na izborima je osvojila 16 mandata.
Skupina Ljevica, na krajnje lijevom spektru, osvaja 34 mjesta, tri manje nego ranije.
Nezavisnih zastupnika, koji ne pripadaju nijednoj političkoj skupini je 51, što je 11 manje nego u prethodnom sazivu.
Nove stranke koje dosad nisu bile ni u jednoj političkoj skupini osvojile su prema procjenama 51 zastupničko mjesto.
Stranke desnog centra i krajnje desnice dobit će najveći broj glasova na izborima za Europsku uniju u najmnogoljudnijim zemljama: Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Španjolskoj i Poljskoj.
Francuska prednjači udesno. Rane ankete pokazuju da će RN osvojiti 32 posto ili više glasova, više nego dvostruko više od predsjedničke stranke.
U Njemačkoj desni centar kruži do ugodne pobjede, s krajnje desnom Alternativom za Njemačku (AfD) koja je druga i pobijedila socijaliste kancelara Olafa Scholza na treće mjesto.
Na kontinentu koji osam desetljeća pokušava istjerati duhove fašizma, krajnje desničarske stranke na putu su da budu prve u Francuskoj i Italiji, a druge u Njemačkoj — tri najveće i najvažnije zemlje u bloku od 27 država.
Očekuje se da će krajnja desnica pobijediti i u Mađarskoj, te da će se izjednačiti s prvim mjestom u Europskom parlamentu u Nizozemskoj. Desni centar bio je udobno prvi u Grčkoj i Bugarskoj.
Očekuje se da će ovaj val stranaka krajnje desnice povući Europu udesno u svemu, od imigracije preko klimatske politike do samog postojanja EU-a.
Najzlokobniji znak upozorenja za budućnost EU je Francuska, s obzirom na razmjere pobjede krajnje desnice nad Macronom. Sve će oči sada biti usmjerene na to može li francuski populistički val održati svoj zamah do predsjedničkih izbora 2027. - gdje bi pobjeda Marine Le Pen mogla baciti cijelu EU u nemir.
Čini se da će službena pobjednica večeri biti predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, čija će Europska pučka stranka desnog centra i dalje činiti najveći blok u Parlamentu.
