Hrvatski građani i građanke više vjeruju institucijama Europske unije nego domaćoj Vladi, pokazalo je istraživanje Eurofounda iz Dublina, vodeće europske nevladine organizacije za istraživanje tržišta rada i kvalitete života. Na ljestvici od jedan do 10 građani i građanke Hrvatske svoju Vladu su ocijenili s 2,9, a vodstvo Europske unije s 4,2.
Na početku epidemije u travnju ekipa Andreja Plenkovića je ocijenjena četvorkom, ali do srpnja to se povjerenje izgubilo, a lošije od hrvatske Vlade u ovom istraživanju je prošla jedino vladajuća ekipa u Poljskoj, koju su njihovi građani ocijenili s 2,4. Na začelju su još Bugari, Mađari, Slovenci, Rumunji, Česi i Belgijci, dok najveće povjerenje u poteze nacionalnih vlasti imaju Skandinavci, Nijemci, Irci, Portugalci i Austrijanci, piše Večernji list.
Povjerenje u vodstvo bilo je samo jedna od tema istraživanja kvalitete života i tržišta rada provedenog među gotovo 90.000 ispitanika i ispitanica u zemljama članicama EU. ''Desetljeće napretka u smanjenju međugeneracijske i rodne nejednakosti nestalo je u samo šest mjeseci pod razornim djelovanjem karantene i koronaepidemije'', zaključuju autori studije uz napomenu da su mladi i žene te nezaposleni apsolutni gubitnici koronakrize u svim članicama EU.
Hrvatska se našla u grupi zemalja u kojima je posljednjih šest mjeseci bez posla ostao svaki jedanaesti sudionik istraživanja, odnosno devet posto. Mahom su otkaze dobivali mlađi ljudi, s tim što su žene češće ostajale bez posla, a one koje su sačuvale radno mjesto pod velikim su pritiskom te se žale na nerazmjeran pad ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Dođe li do drugog vala zaključavanja, bit će jako važno, ističu, obratiti pozornost na specifičnu situaciju mladih i pokušati riješiti njihov osjećaj usamljenosti, depresije i tjeskobe.
