Hrvatska se vraća u veliku federaciju država?

66 posto ZA i 33 posto PROTIV - tako je bilo na siječanskom referendumu na kojem su Hrvati odabrali Europsku Uniju. Sedam mjeseci kasnije omjeri se uglavnom ne mijenjaju. Za je i dalje visokih 61 posto. Većina ispitanika  nada se lakšem zapošljavanju u Uniji, a to će prvi moći učiniti oni koji se prijave na natječaj za rad u Bruxellesu koji je raspisan danas, a traži se oko 150 osoba.

Građani nisu promijenili mišljenje: za Hrvatsku je samo jedan put, biti europska zvjezdica! Da je referendum opet idućeg vikenda, po istraživanju Ipsos pulsa, njih 61 posto zaokružili bi ZA, dok bi 34 posto bilo PROTIV.

"Mišljenje građana nije se drastično promijenilo, izvještaj ne daje spektakularne rezultate. Možda ne baš najbolje vijesti za novinare, ali to je stvarnost", tvrdi Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj.

U toj stvarnosti  građani o Europskoj uniji - nikad pozitivnije! Nakon krizne 2009. godine, sa zatvaranjem pregovora čak 44% ispitanika vjerujue u Uniju, dok ona i dalje budi negativna očekivanja kod 28 posto njih.

"Osnovna struktura tih očekivanja se nije znatnije promijenila u odnosnu na prošlu godinu, ali i prethodne", kazao je DraganBagić, voditelj istraživanja.

I dok Hrvati očekuju veću mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama, poštivanje zakona i porast stranih ulaganja - i dalje strahuju od pada životnog standarda, inflacije i emigracije mladih.

No, što će biti od Unije? Europski savez sprema se na velike promjene, vjerojatno i novi ugovor, koji bi ga pretvorio u federaciju država, koje bi se odrekle još više suvereniteta.

"Trend je većine političkih vođa u europskim institucijama i članicama da žele novi ugovor. No za to treba vremena, a dok god nema konsenzusa, trebamo donositi konkretne odluke da uvedemo reda u bankovni sustav i spasimo proračune članica", dodao je Vandoren.

Prijedlog federalizacije očekuje se uoči izbora za Europski parlament 2014. godine, kad će u Uniji biti i Hrvatska. No, o novoj velikoj Federaciji - koja bi nadnacionalno odlučivala o ekonomiji i vanjskoj politici - nema riječi, tvrde u Vladi.

"Nema govora da bi došlo do političke federalizacije Europe, ne do trenutka dok ne uđemo u Uniju, već ne u mom životu", izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova VesnaPusić.

No, prvi korak je krenuo - europska bankovna unija već je predložena i vjerojatno će, da bi se spasio euro, biti i prihvaćena.