Iako su mnogi očekivali gužve, tek dvjestotinjak znatiželjnika okupilo se prije otvorenja.
A onda točno u 10, krenula je velika gužva. Zaposlenici su srdačno dočekali kupce. Prvi dojmovi bili su raznoliki. Neki su dojma da su cijene skuplje od prosjeka, drugi pak kažu kako prevelike razlike nema.
A prva IKEA u Hrvatskoj zaposlila je 350 ljudi.
Predsjednik Republike Ivo Josipović se nada da će globalni lanac surađivati i s hrvatskim proizvođačima, a investicija vrijedna 750 milijuna kuna, kaže, jasna je poruka.
''Unatoč svim problemima koje imamo i za koje znamo, Hrvatska jest mjesto na kojem investitori mogu planirati svoju budućnost'', ustvrdio je predsjednik Josipović.
Ova investicija, unatoč stotinama uloženih milijuna, rastezala se više od desetljeća. A da ubuduće ulaganja idu brže, trebao je pomoći model strateških investicija. No, u Vladi su shvatili da su za to napravili loš zakon jer su, kao strateški, mogli biti prihvaćeni samo projekti sa zatvorenom financijskom konstrukcijom. Što sada?
''Moramo bit svjesni da ljudi u fazi pripreme projekta ne mogu sa sigurnošću tvrditi da imaju 100 posto osigurane novce za investiciju. Logično je sada kad smo taj problem identificirali u tom dijelu neke stvari i korigiramo'', kaže potpredsjednik Vlade Branko Grčić.
Prihvaćat će se i projekti koji nemaju potpuno zatvorenu financijsku konstrukciju, no otvara lli sad to mjesta lovu u mutnome?
Grčić smatra kako su spremni na sve:
''Naći ćemo dobru mjeru da bi ovu cijelu proceduru uspješno proveli.''
A upravo na primjeru švedske robne kuće, Vladi se se zamjera da je pogodovala IKEI gradnjom skupih prilaznih prometnica i da je s milijun kuna financirala svako radno mjesto u IKEI.
''Najprije vi mediji pritišćete Vladu da privučemo strane investitore u Hrvatsku, a kad to napravimo, onda tražimo dlaku u jajetu. Prema tome, mislim da je to vrlo korisno upotrijebljen novac'', uvjeren je Grčić.
IKEA je prolazila kroz te procedure godinama i uz velike muke. No, ostaje pitanje hoće li ostali ulagači imati toliko volje za borbu.
