DEN HAAG - Haški tribunal (ICTY) odbacio je zahtjev haškog tužiteljstva u predmetu "Gotovina Čermak i Markač" u kojem traži da se Hrvatskoj izda subpoena zbog navodnog skrivanja tzv. topničkih dnevnika, objavljeno je u utorak.

Sudsko vijeće u predmetu Gotovina, Čermak i Markač procijenilo je da je nemoguće sa sigurnošću utvrditi postoje li ti dokumenti, koje tužiteljstvo već dvije godine traži od Hrvatske i smatra ih ključnim optužujućim dokazima protiv trojice generala, osobito Ante Gotovine.

"Uzimajući u obzir sve nejasnoće u vezi s nastankom, postojanjem i lokacijom dokumenata koje je tražilo tužiteljstvo, vijeće smatra da ne bi bilo opravdano izdati subpoenu za dostavu traženih dokumenata", stoji u odluci vijeća napisanoj na više od 50 stranica.

Suci, međutim, ističu da njihova odluka ne znači da Hrvatska ne treba i dalje surađivati s Tribunalom i tužiteljstvom koje, podsjećaju, može ponovno podnijeti zahtjev ako se pojave novi dokumenti ili informacije.

U obrazloženju odluke, donesene u ponedjeljak, kaže se da ostaje upitna vjerodostojnost nekih informacija koje je u tzv. administrativnoj istrazi prikupila hrvatska Vlada.

"Sveukupno, neka pitanja ostaju bez definitivnog odgovora", navodi sudsko vijeće koje Hrvatskoj ipak daje prolaznu ocjenu. "Istovremeno, jasno je da je hrvatska Vlada proteklih godina poduzela proaktivne mjere i značajne napore u intenziviranju potrage za dokumentima", ističe se u odluci koju potpisuje predsjedavajući sudskog vijeća, nizozemski sudac Alphons Orie.

Hrvatska Vlada godinama tvrdi da je haškom tužiteljstvu dostavila sve tražene dokumente, a za onima koje nije pronašla pokrenula je opsežnu administrativnu istragu. U vezi s tim u Hrvatskoj je otvoreno nekoliko sudskih postupaka protiv osoba koje su navodno imali doticaja s tim dokumentima, uključujući i člana Gotovinina braniteljskog tima Marina Ivanovića koji je u međuvremenu oslobođen odgovornosti.

Tzv. topnički dnevnici bili su donedavno glavna prepreka nastavku hrvatskih pristupnih pregovora s EU, jer je nekoliko članica Unije, pozivajući se na nezadovoljstvo haškog tužitelja suradnjom Hrvatske, blokiralo otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava.

Nakon posljednjeg izvješća glavnog haaškog tužitelja Sergea Brammertza Vijeću sigurnosti UN-a sredinom lipnja, Bruxelles je dao "zeleno svjetlo" pa je poglavlje 23 napokon otvoreno na međuvladinoj konferenciji 30. lipnja.