Okrugli stol s temom protuminskog djelovanja u Hrvatskoj održan je u srijedu navečer u Europskom parlamentu u Bruxellesu, a otvorena je i izložba iste tematike kojom hrvatska vlada nastoji upoznati europske dužnosnike s problemom razminiranja.
Ulaskom Hrvatske u EU, razminiranje je postalo i tema europskih institucija, kojima je potrebno približiti problem i osigurati bolju i kvalitetniju suradnju, prije svega po pitanju korištenja EU fondova, navodi se u vladinom priopćenju.
Povjerenik Europske komisije za regionalni razvoj JohannesHahn istaknuo je mogućnost financiranja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u skladu s programskim okvirom za razdoblje 2014-2020. Okvirom je predviđeno da se naglasak stavi na ona ulaganja za koja se pokaže da najviše doprinose pametnom, održivom i uključivom rastu pojedine države, za što je razminiranje svakako preduvjet.
Minski sumnjiva područja u Hrvatskoj trenutno su 613 km četvornih, a uključuju prostor 12 županija te 90 gradova i općina. Prema veličini minski sumnjivog područja prednjače tri županije: Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka županija. Hrvatski gubici zbog minski sumnjivog područja veliki su, od gubitaka stotina milijuna kuna godišnje (samo gubitak zbog neobrađivanja poljoprivrednih površina pod minama procjenjuje se na oko 50 milijuna eura godišnje) pa do utjecaja takvih površina na lokalne zajednice i razvitak društva u cijelosti.
Okrugli stol i izložbu organizirali su vladin Ured za razminiranje, eurozastupnica BiljanaBorzan i Hrvatski centar za razminiranje.
