Dvije goleme crne rupe prijete našoj galaksiji?

Kako su naveli znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta Berkeley u časopisu Nature, u središtu eliptične galaksije NGC 3842 na udaljenosti od 98 megaparseka od Zemlje, nalazi se crna rupa mase 9,7 milijarda Sunca, dok se u središtu 103 megaparseka udaljene galaksije NGC 4889 nalazi crna rupa težine do 21 milijarde Sunca. Do ovih najnovijih otkrića  najveća otkrivena crna rupa bila je ona u galaksiji Messier 87, mase 6,3 milijarda Sunca.

"To su pouzdano najmasivnije crne rupe izmjerene do sada", rekao je Nicholas J. McConnell, apsolvent Berkeleya.

Promatranja teleskopom Hubble tijekom godina pokazala su da izgleda da takve čudovišne crne rupe nastanjuju središta svih galaksija, te da što je veća galaksija to je veća i crna rupa. Znanstvenici su rekli da nova otkrića mogu rasvijetliti ulogu tih crnih rupa u stvaranju i evoluciji galaksija.

"Mjerenja tih masivnih crna rupa pomoći će nam razumjeti kako su sastavljane njihove domaće galaksije i kako su rupe postigle takve čudovišne mase", rekao je McConnell.

McConnel i njegova mentorica za diplomski rad Chung-Pei Ma vodili su astronome koji su koristili teleskope u Teksasu, Havajima i svemiru kako bi mjerili crne rupe u središtima galaksija pomoću brzina zvijezda koje su prolazile oko njih.

Jedno od pitanja na koje bi astronomi željeli odgovor je kako su te crne rupe postale tako velike. Dr. Ma objašnjava da su crne rupe mogle rasti spajajući se s drugim crnim rupama kako su galaksije rasle ili gutajući plin oko njih. "To je poput pitanja jesu li viša djeca ona visokih roditelja ili ona koja jedu puno špinata? Za crne rupe nismo sigurni", izjavila je Ma.

Astronomi također misle da bi supermasivne crne rupe mogle biti veza između ranog i današnjeg svemira. "Naše otkriće ekstremno masivnih crnih rupa u najvećim današnjim galaksijama sugerira da bi te galaksije mogle biti drevni ostaci njihovih proždrljivih predaka", rekao je McConnell.