Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 2. i 5. siječnja, pokazuje nastavak trenda visoke prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca SDP i lijevu koaliciju.
Da su izbori provedeni u razdoblju od 2. do 5. siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost 52-56%), na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) HDZ bi dobio 29,3 posto glasova (prema 26,7 posto iz prosinca).
SDP je drugi na ljestvici preferencija stranaka s izborom od 23,5 posto (prema 21,9 posto prije mjesec dana). ORaH je za sada na trećem mjestu s izborom od 10,2 posto (u prosincu 14,6 posto), dok je na četvrtom mjestu Živi zid koji je po prvi put uvršten u mjesečno istraživanje političkih preferencija. Na petom se mjestu nalazi HNS koji u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbornu potporu od 2,4 posto (2,8% u prosincu), a slijede HSS s 2 posto, HDSSB s 1,7 posto i Hrvatski laburisti s 1,5 posto.
HDZ-ova koalicija popularnija od SDP-ove
Na ljestvici s preferencijama koalicija, stranke okupljene oko HDZ-a su u vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-HSLS-HRAST-BUZ-HDS-ZDS bilježi izbor od 33 posto (prema 31,2 posto iz prosinca), dok je koalicija koju okuplja SDP (SDP-HNS-IDS-HSU) s izborom od 25,9 posto na drugom mjestu (u prosincu 24,8%). Slijede stranačka lista ORaH koja je s 11,4 posto i na ovoj ljestvici zabilježila pad u odnosu na prošlomjesečno mjerenje kad je iznosila 15 posto. Živi zid je na ovoj ljestvici zabilježio udio od 7,8 posto, dok je Savez za Hrvatsku s izborom od 3,9 posto na petom mjestu (prije mjesec dana 7,1 posto). Hrvatski laburisti su s izborom od 1,7 posto, a NL Milana Bandića 1,2 posto. Na začelju ove ljestvice su NL Ivana Grubišića i NS Reformisti (po 0,6%). Ostale liste bilježe skupni izbor od 1,7 posto, uz 12,3 posto neodlučnih.
Milanović, karamarko, sdp, hdz
Ivo Josipović najpopularniji političar
Predsjednik Ivo Josipović je najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 25,6%, dok je njegova protukandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović na drugom mjestu najpozitivnijih hrvatskih političara s izborom od 11,3 posto.
Mirela Holy drži treće mjesto s izborom od 10,3 posto, a slijede dva europarlamentarca: Andrej Plenković (4,1%) i Tonino Picula (3,7%). Sudjelovanje u predsjedničkim izborima pogurali su izbor Ivana Vilibora Sinčića za najpozitivnijeg hrvatskog političara koji s izborom od 3,7 posto drži šesto mjesto. Četvrti kandidat u nedavnom prvom krugu izbora, Milan Kujundžić, nalazi se tek na 13. mjestu s izborom od 0,7 posto. Tako je njegova vrlo agresivna kampanja, a njome uzrokovan i loš izborni rezultat, negativno utjecala na njegovu stranku, koaliciju a i na njegov doživljaj (kako na pozitivnom tako i na negativnom polu). Među deset političara na ljestvici pozitivnih doživljaja još su Josip Leko (3,2%), Ruža Tomašić (1,7%), te Tomislav Karamarko i Zoran Milanović (oba po 1,6%).
Karamarko i Milanović i dalje najnepopularniji
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (31,3%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (sada 10,9%), a na četvrtom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 5,9 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su I. Sanader (4,9%), M. Kujundžić (2,2%), K. Grabar Kitarović (1,1%), V. Pusić (0,7%), M. Lovrić Merzel (0,7%) i S. Linić (0,6%).
Nova dinamika na političkoj sceni
Pojava Ivana Vilibora Sinčića i Živog zida, pokreće novu dinamiku na političkoj i stranačkoj sceni, a najvidljiviji učinak njihove pojave u prvom mjesečnom istraživanju se vidi u značajnijem padu izborne podrške ORaH-a, ali i Laburista (radi se o onom dijelu biračkog tijela obiju stranaka koje se definira kao izvorni protestni glasovi, koji za sada nemaju jasnu svjetonazorsku odrednicu, a veže ih nezadovoljstvo prema svim političkim strankama i političkom establišmentu).
Pojava protestnih glasova bila je vidljiva i u prethodnim izbornim ciklusima, s jedne strane kroz povećanje apstinencije, ali i kroz fenomen poznat kao 'glasanje protiv'. Laburisti su bili prva stranka koja je bila organizirani izraz tog dijela biračkog tijela. Ovo se protestno klatno prije godinu dana počelo prebacivati prema ORaH-u (koji su tako i izgurali Laburiste iz Europskog parlamenta), a sada se migracija odvija u smjeru Živog zida. Za sada je potencijal tog dijela biračkog tijela oko jedne četvrtine što predstavlja vrlo zanimljiv izborni potencijal. Sličan se proces u posljednjih dvije-tri godine odvija u u nekim drugim europskim zemljama (Grčka i Španjolska su zanimljivi primjeri s krajnje lijevim strankama koje su izrasle na tom protestnom valu), dok je nama nešto sličniji slučaj Slovenije (Pozitivna Slovenija pa Stranka Mire Cerara).
Drugi se zanimljiv proces odvija na desnom krilu političkog spektra. Hrvatska zora, pa i Savez za Hrvatsku, nisu izdržali mobilizaciju HDZ-a u susret predsjedničkih izbora. Teško je predvidjeti budućnost kako stranke (Hrvatska zora), tako i koalicije (Savez za Hrvatsku) u svjetlu dva izborna neuspjeha (naprije europarlamentarni, pa sada i predsjednički izbori). Politički sukob i podjela koja se odvija pod svjetlima predsjedničkih izbora značajno sužava prostor ovoj koaliciji i teško je za očekivati da će HDSSB, kao stožerna stranka te koalicije, izdržati provjeru vlastitih interesa u koaliciji u kojoj gube (dijelom i identitet, ali i izbore).
Najvažnija tema mjeseca
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca, najčešći su izbor bili izbori za predsjednika Republike (42,5%). Gospodarska kriza je najvažnija tema mjeseca za 25,1 posto hrvatskih građana/ki, a slijedi prosvjed branitelja ispred Ministarstva (12,1%). Još je šest događaja zabilježilo izbor iznad 1 posto: pad cijena goriva i rasprave o sporoj korekciji cijena u Hrvatskoj (6,4%), prosvjedi radnika zbog neisplate plaća (2,0%), proslava Božića-poruka kardinala Bozanića (1,7%), uhićenja Rena Sinovčića (1,3%), zahtjev Haškog tužiteljstva za povratkom Šešelja u haški zatvor (1,1%) i afera sa službenim automobilom ministra Varge (1,0%). Svi su ostali događaji/teme zabilježili izbor rjeđe od 1 posto.
Vladu ne podržava gotovo 65 posto građana
Vlada RH bilježi potporu 20,4 posto hrvatskih građana/ki, dok vladinu politiku ne podržava 64,7 posto građana uz 14,9 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 1,96. Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj je rad dobilo 2,09.
