Krajem ljeta sud bi trebao odlučivati o osnovanosti prve optužnice protiv stečajnog upravitelja optuženog da je u suradnji s trgovačkom sutkinjom i suradnicima novac iz tvrtki o kojima je trebao skrbiti godinama prelijevao u privatne džepove. Uskok je ovog tjedna, nakon opsežne istrage, podigao optužnicu protiv Pere Hrkaća, trgovačke sutkinje Vesne Malenice, Hrkaćeve suradnice Tatjane Kušec te poduzetnika Miroslav Mitaka, Milana Lučića i Josipa Debića. Terete ih da su, djelujući kao zločinačko udruženje, zaradili preko 13 milijuna kuna, oštetivši tvrtke u stečaju za više od 45 milijuna kuna.
Nakon što obrane okrivljenika na optužnicu pismeno odgovore sud treba zakazati sjednicu optužnog vijeća koje optužnicu može potvrditi, odbaciti ili vratiti tužiteljstvu na doradu, a ukoliko bude potvrđena slijedi suđenje pred zagrebačkim Županijskim sudom. Riječ je o prvom slučaju u kojem je stečajni upravitelj optužen da je u sprezi sa sutkinjom koja ga je postavila i nekolicinom poduzetnika novac s računa stečajnih dužnika prebacivao na druge račune, davao pozajmice, kredite, preprodavao poslovne prostore i kampove na obali... A sve kako bi pogodovao sebi ili svojim suradnicima. Najviše novca pritom su od 2005. do 2017. kada su uhićeni u Uskočkoj akciji navodno izvukli iz Glumina banke koja je posrnula još daleke 2003. a i danas je u stečaju.
Ortački kapitalizam
I upravo na slučaju te banke, koja je devedesetih slovila kao primjer "ortačkog kapitalizma", najbolje se ocrtava mogućnost manipulacija i kriminalna kreativnost u stečajnim postupcima posljednjih 15-ak godina. Hrkać je, primjerice, preko 12 milijuna kuna iz banke u stečaju, po Uskokovim sumnjama, izvukao samo preko ugovora o pozajmicama koje je potpisivao sa samim sobom - ispred Glumina banke i neke od niza drugih tvrtki u kojima je vodio stečajeve.
Tatjana Kušec pritom je pripremala dokumentaciju, operativno provodila plaćanja i vodila evdenciju zajmova, dok je Malenica te transakcije nadzirala i odobravala kao sutkinja. Uskok u optužnici tvrdi da se sutkinja, iskorištavajući svoj položaj, nije ustručavala ni otvoreno zagovarati interese svojih suradnika - primjerice spriječiti preispitivanje Hrkaćevih izvješća od strane vjerovnika u stečajnim postupcima ili na sastancima garantirati za Lučićeve tvrtke prilikom dogovorene kupoprodaje zemljišta.
Iznajmljivanje ureda propalim tvrtkama
Ako se neki od "vanjskih" stečajnih upravitelja u lancu izvlačenja novca nije slagao s njihovim načinom rada Malenica bi ga smijenila i postavila novog. Tako je na čelo jedne od tvrtki u stečaju došla i kasnija Uskokova prikrivena istražiteljica koja je tajno snimila razgovore s osumnjičenicima u akciji koja je rezultirala uhićenjem Malenice, Hrkaća i ostalih.
Tužitelji smatraju da će dokazati kako se korumpirana sutkinja u ovom slučaju okoristila za pet milijuna kuna, a prvi posao s Hrkaćem, čiji je plijen procijenjen na oko 4,77 milijuna kuna, navodno se odigrao još 2005. kada je došla do poslovnog prostora u Importanne centru.
Riječ je o lokalu koji je bio u vlasništvu Tome Rodića kojemu je Hrkač vodio stečaj te mu je odobrio kredit Glumina banke kako bi mogao raditi i plaćati najam sutkinji za poslovni prostor koji je u međuvremenu na javnoj dražbi kupio njen otac. No, Malenica ga je uz Hrkaćevu pomoć potom ponovno iznajmila Rodiću za 2000 eura mjesečno, što je predlagao i odobravao Hrkać kao Rodićev stečajni upravitelj.
Hrkać uhljebljivao u Gredelju
I Hrkać je navodno zarađivao na iznajmljivanju poslovnog prostora. Najprije ga je kupio novcem posrnulih tvrtki, a potom uz Mitakovu pomoć iznajmljivao poduzećima u stečaju od kojih su neka poput Glumina banke imali i svoje neiskorištene prostorije. Od poznatijih tvrtki Hrkać je vodio i stečaj Gredelja gdje je navodno fiktivno zaposlio suprugu, sestru, suradnicu Kušec, njena sina, ali i sina sutkinje Malenice.
Osim od Hrkaća i sutkinje Uskok traži da se i poduzetniku Lučiću oduzme nezakonito stečena osobna korist, u njegovu slučaju od 580 tisuća kuna. Tužitelji sumnjaju da je Lučić godinama profitirao od suradnje s Hrkaćem koji mu je, primjerice, u ime Glumina banke otkupio kamp u Makarskoj, ali mu ga u stvarnosti ostavio na korištenje ili njegovom drugom poduzeću omogućio da dođe do dva stana na zagrebačkim Sveticama.
