Ministarstvo pravosuđa, nakon nedavna dva slučaja brutalnih ubojstava nad ženama, priprema zaokret u sankcioniranju obiteljskog nasilja. Naime, u svakoj situaciji koja upućuje na opasnost od ponavljanja djela, nasilnik će završiti iza rešetaka, piše Jutarnji list.
"Ako postoji opasnost da će nasilnik ponoviti kazneno djelo, onda on predstavlja opasnost za žrtvu, ali i za društvo, stoga ne bi trebao biti na slobodi", poručuju u Ministarstvu pravosuđa. Osniva se i radna skupina za izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Sudskog registra te Sudskog poslovnika. Izmjene bi trebale biti gotove do kraja godine, a onda i upućene u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Iz Ministarstva najavljuju i specijalizaciju sudaca koji će donositi odluke u ovoj vrsti postupaka.
"Po uzoru na obiteljske odjele, predložit će se specijalizacija sudaca za kaznena djela povezana s nasiljem u obitelji i nasiljem nad ženama. Cilj tih izmjena bit će da na sudovima koji su nadležni za postupanje u kaznenim i prekršajnim predmetima nasilja rade suci koji su specijalizirani za tu problematiku. Ti bi se suci licencirali na pet godina, a rad na tim predmetima posebno bi se pratio", najavljuju iz Ministarstva.
Idući smjer izmjena koje su definirane u Ministarstvu odnosi se na revidiranje kazni u okviru Kaznenog zakona i u okviru Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu će poseban naglasak biti na strožem sankcioniranju kršenja mjera. Jasno je da će kažnjavanje morati biti strože, ali će se o visini kazni razgovarati unutar radne skupine koja će definirati konkretne prijedloge. Četvrti smjer odnosi se na veću zaštitu žrtve, pri čemu će se obratiti pozornost i na anonimizaciju sudskih odluka, piše Jutarnji.
Naime, sada se odluke objave na oglasnoj ploči anonimiziraju u skladu s odlukom ministra pravosuđa iz 2015. godina. Po njoj se u postupcima u kojima je isključena javnost na e-Oglasnoj ploči anonimiziraju obrazloženja.
Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova skreće pozornost na to da pravo žrtve na tajnost podataka nije ograničeno isključivo na žrtve seksualnog nasilja i maloljetnike nego i na žrtve rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u bliskim odnosa. A zakon izričito traži postupanje s posebnom pažnjom.
Inače, Ministarstvo pravosuđa i uprave počelo je ovog ljeta osnivati nove odjele za podršku žrtvama i svjedocima na županijskim sudovima, Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Splitu. Osnovano je sedam odjela koji pružaju potporu žrtvama tijekom sudskog postupka i informiraju žrtve o njihovim pravima. Osnovat će se dodatnih deset odjela, najavljuju u Ministarstvu. Ističu i da je Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela na raspolaganju 24 sata dnevno, kao i da je na raspolaganju besplatni telefon 116 006.
S MUP-om su potpisali sporazum o suradnji na projektu uspostave sustava upućivanja žrtava na Udrugu za podršku žrtvama i svjedocima. Pilot-projekt se provodi u PU koprivničko-križevačkoj, PU zagrebačkoj i 7. policijskoj postaji Zagreb. Policajci žrtvu obavještavaju o njezinim pravima i daju joj obrazac kojim daje pristanak da se njezini podaci dostave Udruzi putem sigurne mail adrese. Udruga odnosno Nacionalni pozivni centar proaktivno kontaktira žrtvu i provjerava je li joj potrebna pomoć ili podrška. Za rad Mreže i Nacionalnog centra dodijeljeno je 16,6 milijuna kuna, piše Jutarnji list.
