Suđenje je 19. lipnja odgođeno do jeseni zbog pogoršanja Sanaderova zdravstvenog stanja, odnosno visoke razine šećera u krvi koji bi, kako je tada rečeno, mogao dodatno otežati njegove srčane probleme. Ročišta u slučaju Planinska još su se prošle godine počela odgađati zbog Sanaderovih zdravstvenih tegoba. Na sudu se tada moglo doznati da on i od ranije ima srčane probleme, a krajem listopada prošle godine stanje mu se pogoršalo pa je nekoliko dana proveo u bolnici. Sudska vještakinja na zadnjem je ročištu u lipnju ustvrdila da Sanader zbog poremećaja ritma srca i povećane razine šećera u krvi na optuženičkoj klupi može pasti u nesvijest, zbog čega je trebao obaviti detaljne pretrage na KBC-u Rebro.
Dvojica suoptuženika već priznali Uskokove optužbe
Inače, suđenje u ovom slučaju je pri kraju i ubrzo bi, ukoliko ponovno ne dođe do prekida, trebale uslijediti obrane okrivljenika te završni govori njihovih odvjetnika i tužiteljstva.
Priču o Sanaderovom milijunskom mitu, koje mu je navodno odnio u kutiji za hrenovke, prvi je iznio upravo Fiolić, koji sada sa Sanaderom dijeli optuženičku klupu. Optužbe u slučaju Planinska je, osim Fiolića, priznao i bivši Sanaderov ministar Petar Čobanković koji je nakon nagodbe s tužiteljstvom osuđen na rad za opće dobro.
Uz Sanadera i Fiolića sudi se i Mladenu Mlinareviću, čija je tvrtka Inžinjerski biro, prema Uskokovim tvrdnjama, udvostručila vrijednost nekretnine u Planinskoj prije nego što ju je otkupilo Čobankovićevo ministarstvo.
Nekada najmoćniji hrvatski političar suočen je s nizom optužbi za korupciju. Ustavni sud je krajem srpnja ukinuo pravomoćnu presudu kojom je osuđen na osam i pol godina zatvora zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' te primanja mita od mađarskog MOL-a i cijeli slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
Sanader je, zajedno sa svojom bivšom strankom i nekoliko njenih dužnosnika, nepravomoćno osuđen za izvlačenje državnog novca i punjenje HDZ-ova crnog fonda preko agencije Fimi media, a očekuju ga i suđenja zbog optužbi da je bivšeg čelnika HEP-a Ivana Mravka poticao da ispod tržišne cijene prodaje struju Diokiju, koji je tada bio u vlasništvu Roberta Ježića, te šibenskom TLM-u i mostarskom Aluminiju.
