Vijeće riječkog Županijskog suda potvrdilo je optužnicu protiv Zorana Štrbca (49) iz Rijeke, koja ga tereti da je, kao direktor riječke tvrtke Stanousluga, na ime primljenih pozajmica tu tvrtku oštetio za oko 1,3 milijuna kuna, te uz to propustio zatražiti otvaranje stečajnog postupka nad Stanouslugom, piše Novi list.
Zloporaba povjerenja i povreda dužnosti
Riječko Županijsko državno odvjetništvo optužilo je Štrpca za dva kaznena djela, zloporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju i povredu dužnosti u slučaju prezaduženosti. Procedura je takva da će optužnica dalje biti proslijeđena raspravnom sucu Županijskog suda u Rijeci koji će odrediti termin pripremnog ročišta, nakon kojeg slijedi suđenje, glavna rasprava.
Štrbac se tereti da je u razdoblju od travnja 2010. godine do kraja srpnja 2012. godine, kao direktor Stanousluge, davateljice pozajmice, sklopio sam sa sobom 149 ugovora o kratkoročnim pozajmicama. Na temelju toga optužuje ga se da je postupio protivno obvezi da poslove tvrtke vodi pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, zlorabeći ovlaštenje za potpisivanje dokumentacije platnog prometa, raspolaganje sredstvima na računu firme, kao i ovlasti donošenja odluka za tvrtku. Ugovori o pozajmicama sklapani su na rok od godinu dana, s kamatnom stopom od četiri posto. Tužiteljstvo tvrdi kako je svoju tvtrku nevraćanjem pozajmica oštetio za oko milijun i 307 tisuća kuna.
Druga točke optužnice Štrpcu na teret stavlja da je propustio zatražiti otvaranje stečaja nad Stanouslugom tijekom listopada 2012. godine, iako je bio svjestan da više od 60 dana tvrtka ima »više neizvršenih osnova za plaćanje«, te da se vjerovnici ne mogu naplatiti s računa Stanousluge koji je bio u neprekidnoj blokadi više od 60 dana.
Uvijek poslovao savjesno i u dobroj vjeri
Optuženi je izjavio da se ne smatra krivim te ustvrdio da nije počinio kaznena djela koja mu se stavljaju na teret. U poslovanju je uvijek postupao savjesno i u dobroj vjeri, naglasio je Štrbac te ukazao da nije prikupljena sva relevantna dokumentacija.
On tvrdi kako navedeni iznos nevraćenih pozajmica nije točan te da nisu uzeta u obzir njegova potraživanja prema Stanousluzi, iznosi koje je osobno plaćao na ime obveza tvrtke. Za te obveze jamčio je osobno, a iznose nekoliko milijuna kuna. Podnio je prijedlog za upis založnog prava na ime uzetih pozajmica. Štrbac je objasnio da je tijekom 2012. godine Stanousluga doživjela nagli financijski krah, što je, po njemu, posljedica prijevarnog postupanja dviju riječkih tvrtki koje su mu tako nanijele štetu od najmanje deset milijuna kuna. Štrbac je naglasio da mu se nakon toga pogoršalo zdravstveno stanje, pa mjesecima nije mogao obavljati posao i raditi na oporavku tvrtke.
Aneksima ugovora produljivao rokove vraćanja
U sklopu istrage provedeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje koje je ukazalo na podatak da Štrbac ima dug prema Stanousluzi u iznosu od 1,84 milijuna kuna, dok obveze tvrtke prema njemu iznose 536 tisuća kuna, što znači da je Štrbac dužan firmi 1,3 milijuna kuna. Aneksi ugovora o pozajmicama sklapani su i nakon što je račun Stanousluge blokiran, što se dogodilo 31. srpnja 2012. godine.
Tužiteljstvo u optužnici podvlači da iz dokumentacije u spisu o slučaju ne proizlazi da je Štrbac ugovorio sredstva osiguranja vraćanja pozajmica, već je, nakon isteka rokova vraćanja, sklapao anekse ugovora kojima bi produžio rok vraćanja pozajmica, pa i nakon što je račun tvrtke zapao u neprekidnu blokadu. Županijsko državno odvjetništvo ukazuje i na dokumentaciju prikupljenu tijekom poreznog nadzora Stanousluge i rješenje Porezne uprave, koja je zauzela stav da je plasmanom sredstava u obliku pozajmica fizičkoj osobi umanjena imovina Stanousluge, onemogućena u podmirivanju tekućih obaveza, a sporne isplate predstavljaju prikriveni pravni posao, odnosno izuzimanje imovine za privatne potrebe osnivača, koje podliježe oporezivanju.
"Ni iz cjelokupne materijalne dokumentacije, ni iz iskaza ispitanih svjedoka, ne proizlazi da bi novac bio utrošen u poslovne svrhe", zaključuje se u optužnici.
